Jesen
u Arheološkom muzeju Zadar protekla je u znaku brojnih arheoloških istraživanja.
Kustosi Arheološkog muzeja Zadar tijekom mjeseca listopada i studenog 2016.
godine provodili su arheološka istraživanja na niz arheoloških lokaliteta,
istraživalo se na Udbini, na brdu Košljun kod Novalje na otoku Pagu, na
lokalitetu Sv. Juraj iznad Caske na otoku Pagu, na lokalitetu Cvijina gradina u
Kruševu kod Obrovca i u Kožinu na lokalitetu Zablaće.
Katedrala sv. Jakova u Udbini
Odrađena
je još jedna istraživačka kampanja kod katedrale Krbavskih biskupa na Udbini.
Istraživanje je vodio dr. sc. Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar s
kolegicom dr. sc. Tanjom Kolak iz Muzeja Like u Gospiću. Tijekom ovog
istraživanja otkriven je dio groblja na kojem su se nakon napuštanja kompleksa
pokapala isključivo djeca. U nižim slojevima, koji potječu iz vremena
korištenja prostora pronađeni su ostatci koji svjedoče o svakodnevnom životu
biskupskog dvora, poput naprstka za šivanje, keramičkih posuda, ostatci peći,
ulomci keramike i ulomci luksuznih srednjovjekovnih čaša ukrašeni motivima
staklenih kapljica.
Košljun, Cissa, Kissa?
Pod
vodstvom kustosice Arheološkog muzeja Zadar Timke Alihodžić nastavljena su
arheološka istraživanja na brdu Košljun kod Novalje na otoku Pagu koja su
započeta 2012. godine.
Rezultati
ovogodišnjeg istraživanja potvrđuju pretpostavku o postojanju većeg objekta na
ovom prostoru. S obzirom na otkriće “atrija” i dekorativnog mozaičkog poda
tijekom prethodnih istraživačkih kampanja slobodno se može reći da se radi o
vili čiju gradnju su mogli priuštiti samo bogatiji slojevi rimskog društva.
Međutim za sada je teško reći kada je izgrađena i kada je prestala biti u
funkciji stanovanja. Po gradnji zidova i upotrebi antičkog materijala (ulomci
tegula, imbreksa i amfora) jasno je da se radi o objektu izgrađenom u vrijeme
antike. Također je jasno da je u kasnijim stoljećima antike došlo do napuštanja
stambenog prostora te njegovog urušavanja. Razlog urušavanja objekta za sada
ostaje nepoznat ali po izostanku slojeva
iz kasnijih perioda može se zaključiti da ova djelomično istražena građevina
kao i sam prostor brda Košljuna više nikada nije korišten za obitavanje nekih
manjih ili većih ljudskih zajednica.
U
budućnosti će istraživanja na brdu Košljun zasigurno dati odgovore. Jesu li
ostaci građevina na brdu pripadali mogućem antičkom gradu Cissa ili Kissa? Je
li možda luksuzna kuća izgrađena na najvišem platou i sa predivnim pogledom na
Casku, Novalju i Paški zaljev pripadala članovima rimske senatorske obitelji
Calpurnii Pisones (Kalpurnija Pizona)?
Sv. Juraj – Caska na Pagu
U
razdoblju od 24. listopada do 17. studenog 2016., pod vodstvom dr. sc. Hrvoja
Manenice, višeg kustosa Arheološkog muzeja Zadar, provedena
su arheološka istraživanja na lokalitetu Sv. Juraj iznad Caske na otoku
Pagu. Istražen je dio kasnosrednjovjekovne utvrde na južnoj strani platoa na
kojem se još nalaze ostatci bizantske utvrde i crkvice sv. Jurja. Osim
djelatnika Muzeja u istraživanju su sudjelovali i studenti Odjela za
arheologiju Sveučilišta u Zadru.
U
ovogodišnjoj kampanji istražene su dvije prostorije od ukupno pet koje su dio
ovog dijela utvrđenja. Budući da je utvrda izgrađena na stjenovitoj padini,
prilikom gradnje je korišten je materijal za nivelaciju terena u kojem su
pronađeni ostatci antičkih amfora i tegula. Ovaj materijal korišten je kao dio
izolacije u podu srednjovjekovne utvrde.
Što
se tiče arheološkog materijala iz vremena srednjeg i kasnog srednjeg vijeka,
pronađena je gruba kuhinjska keramika s ukrasima u vidu valovnica i urezanih
linija. Pronađeni su metalni predmeti, željezni nož, fragmentirani dijelovi
oruđa i alata te srebrni akvilejski denar s kraja XIII. Stoljeća. Stakleni
materijal zastupljen je u fragmentima, kao što je zdjelica od bojanog stakla s
rebrastim ukrasima.
U
budućim arheološkim istraživanjima istražit će se preostala prostorija ovog
dijela utvrde, te će se na taj način dobiti uvid u funkcionalnost i namjenu
utvrđenja.
Cvijina gradina u Kruševu
Pod
vodstvom Natalije Čondić, više kustosice Arheološkog muzeja Zadar, tijekom
listopada 2016. nastavljena su sustavna arheološka istraživanja na nalazištu
Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca. U ovogodišnjoj kampanji provedeno je
istraživanje jednog od grobnih humaka (tumula) u neposrednoj blizini Gradine i
otvorena je sonda dim. 5×5 m na području nekropole na jugozapadnoj padini
lokaliteta. Humak je promjera 7,20 m, sačuvane visine prosječno 50 cm, građen
od kamenja i zemlje. Obzid je bio jasno vidljiv u cijelom opsegu objekta a u
središtu je istražen devastirani grob. Na prostoru liburnsko-rimske nekropole
uklanjanjem starih zemljanih navoza otvoren je prostor za nastavak radova. U
novootvorenoj sondi 5 pronađen je i istražen jedan djelomično devastirani grob
velikih dimenzija (unutrašnje dim. 294×150 cm), dobro sačuvane grobne
arhitekture. U njemu su pronađeni ostatci priloga (perle, privjesci, prstenje
itd.) koji grob smještaju okvirno u mlađe željezno doba.
Kožino – Zablaće
Tijekom
10. i 11 mjeseca 2016. godine djelatnici Arheološkog muzeja Zadar pod vodstvom
kustosa Mate Radovića proveli su na lokalitetu Kožino – Zablaće, u poslovima arheološkog rekognosciranja 11 radnih dana. Cilj navedenih radova bio je lociranje srednjovjekovnog sela Zablače s
pripadajućom crkvom sv. Tome. Po vrlo teškom i na mjestima potpuno neprohodnom
terenu locirali su više arheoloških objekata. Na položaju gdje se u izvorima
spominje crkva sv. Tome danas je vrlo gusta, teško prohodna, borova šuma na
čijem istočnom dijelu uz cestu koja vodi prema Bokanjačkom blatu, u parceli
ograđenoj finim suhozidom pronađena je
oveća kamena gomila koja bi mogla skrivati ostatke crkve. Sjeverno od tog
položaja locirana su dva prapovijesna kamena humka. Prvi promjera 24,50 m i
visine 1,50 m, te drugi promjera 26,10 m i visine 0,75 m. Sjeveroistočno od
crkve pronađeni su ostatci dvaju vrlo kompleksnih sustava suhozida, za koje
smatramo da bi trebali predstavljati ostatke srednjovjekovnih kuća, sa svim pratećim
sadržajima. Za dobiti širu sliku točnog tlocrta trebalo bi ukloniti sve
raslinje koje u velikoj mjeri prekriva zidove. Pronađeni objekti svakako
zaslužuju pažnju arheologa, te bi se na njima u što skorije vrijeme trebala
provesti arheološka istraživanja.
