Astronom Korado Korlević napunio zadarsku knjižnicu do zadnjeg mjesta – evo što je rekao o Marsu i budućnosti čovječanstva
U čemu je tajna popularnosti Korada Korlevića, osobe zbog koje više nije bilo mjesta na itekako prostranom odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar?
Upravo tamo je ovaj izuzetan popularizator znanosti održao predavanje o Svemiru. No, svako predavanje Korada Korlevića puno je više od samo toga. Okupio je sve generacije, jer tema “otkud smo došli i kamo idemo” zanima i fascinira sve nas, od kad je čovječanstva..!
No način na koji to Korlević interpretira jednostavno je prezanimljiv i podsjeća nas da je, u biti, najvažnije imati dobrog profesora, onoga koji te može zainteresirati za određeni predmet i možda ti baš tako odrediti životni put.
Događanje su organizirali Astronomska udruga Zadar, Gradska knjižnica Zadar i Američki kutak Zadar, s ciljem približavanja astronomije i svemirskih tema široj publici.
Svemirski obzor
Korlević nas je poveo na svojevrsno putovanje Svemirskim obzorom, detaljima koje mnogi znaju ako čitaju o tim temama, ali i o onima o kojima se manje govori u medijima i specijaliziranim časopisima, knjigama, intervjuima… Govorio je o satelitima oko Zemlje koji nam šalju slike goleme rezolucije. Kaže da se odvija svojevrstan “špijunski rat” s geostacionarnim satelitima, dok naš susjed u svemiru, Mjesec, za nas zapravo ništa ne nudi. Priča o odlasku na Mjesec, tvrdi, više je priča o politici i moći.
Danas, kaže, nema ništa bez robotiziranih teleskopa. Kada su znanstvenici došli do spoznaje o masi Sunca, tek tada su shvatili koliko je Zemlja zapravo samo “dekoracija” u svemiru. Korlević je govorio i o tome kako smo mi, zapravo, reciklirani pepeo, možda i pepeo zvijezda – no isto to vrijedi i za, primjerice, gliste.
Kolonizacija Marsa?
Naš je Svemir relativno mlad po količini elemenata. Mars, koji se često spominje u medijima kao potencijalna “Nova Zemlja”, trenutno je, kaže, vrlo “mrtav”. Tek dva kilometra ispod površine mogle bi preživjeti rijetke bakterije. Mars je hladan, ima toksičnu prašinu i, prema Korleviću, bajka je uopće govoriti o životu ljudi tamo.
Naš DNK je iznimno osjetljiv, “ružno ga pogledate i odmah se raspada”, slikovito kaže Korlević, uspoređujući nas s delikatnim meduzama. Naš “operativni sustav” ima tek tri gigabajta, karikirao je Korlević. Govorio je i o crvenim patuljcima, zvijezdama manjima od Sunca, ali vrlo nestabilnima.
Što nas čeka? Predviđa se da bi se za oko četiri milijarde godina Sunce moglo napuhati i potom kroz nekoliko milijuna godina postupno propadati.
Korado kaže da postoji čak 68 planeta sličnih Zemlji, ali samo izgledom. A naša galaksija jede druge galaksije!
Prije samog predavanja podijelio je s novinarima još neke svoje misli, koje možete poslušati u videu.
Korado Korlević inače svaki tjedan u emisiji Explora odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije… Urednik i voditelj ove emisije je Elvis Mileta, ide na HRT-u, ali možete je naći na Youtubeu utorkom.
Do 27. travnja 2026. u prostoru Centra za mlade Zadar postavljena je izložba astrofotografija članova Astronomske udruge Zadar, koja donosi vizualni prikaz ljepota svemira kroz objektiv njihovih članova.
