Nova predstava Ane Prolić donosi snažnu priču o odrastanju i unutarnjoj snazi.
Koliko je važno, unatoč izazovima života i teškim obiteljskim prilikama, pronaći unutarnju snagu i vlastiti glas te izboriti se za dobro?
Bili smo na premijeri nove predstave u zadarskoj lutkarskoj radionici snova i čarolija. Bila je to četvrta režija Ani Prolić, koja je s ekipom već tjednima predano radila na priči Ivane Brlić-Mažuranić.
Jagor!
Bio je to povratak klasičnoj bajci na daske koje život znače, a zadarska publika predstavu je popratila s velikim zanimanjem. Kao i do sada, imala je priliku doživjeti visoku razinu dramskog i scenskog svijeta koji su izgradili zadarski lutkari – kako glumački ansambl, tako i cijeli autorski tim.
Suvremeno čitanje klasika Ivane Brlić-Mažuranić
Jagor donosi priču o putovanju dječaka čista, ali ranjiva srca, koji kroz sukobe i unutarnje borbe ponovno pronalazi vjeru u sebe. Njegov se put odvija istodobno u stvarnom i unutarnjem svijetu, gdje se susreću protivnici i saveznici, a sve razine iskustva međusobno se isprepliću i vode u njegovu transformaciju.
Kroz gubitke i izazove, ali i uz podršku drugih likova, Jagor otkriva da borba za Dobro – i za samoga sebe – ostaje jedini istinski put.
“Do ove smo priče došli jer je riječ o zahtjevnom tekstu koji se rijetko postavlja na scenu. Tijekom rada smo se ovdje u Zadru u potpunosti ‘udomaćili’. Određene smo dijelove originala prilagodili, ali bajkovitost, tipologija likova i temeljne vrijednosti ostale su netaknute. Dodali smo i neke nove elemente”, opisala je proces rada redateljica Prolić, kojoj je veliku pomoć pružio i asistent režije i scenskog pokreta, Damir Klemenić.
Briše granice između lutke i glumca
Posebnu ulogu u predstavi imaju lutke, koje kao aktivni pomagači djeluju u razvoju priče, a ne samo kao vizualni dodatak. Upravo u tome predstava prati suvremene tendencije hrvatskog lutkarstva, koje sve češće briše granicu između lutke i glumca, tretirajući ih kao ravnopravne nositelje radnje i emocije.
Redateljica naglašava kako tema jačanja pojedinca nije površna niti “new age” interpretacija, već duboko razrađena kroz razvojne linije svih likova.
Ujedno, predstava progovara i o samom kazališnom organizmu, o izvođačima koji zajednički stvaraju scenski svijet, čime se dodatno naglašava kolektivni karakter lutkarskog kazališta.
U predstavi sudjeluju i nove glumačke snage kazališta, Roko Nakić i Lucija Matković, uz iskusne članove ansambla.
Juraj Aras izvrstan je u ulozi opčinjenog oca, ali i čudesnog Bagana, dok je Sanja Grgina kao Riđa, razigrana, pouzdana i vjerna prijateljica malenog Jagora, više puta unijela potreban predah i humor u inače ponešto mračnu priču.
Posebno se ističu dijelovi u kojima se Jagor spušta u Podzemlje, kamo ga namamljuje Poludnica, koju sugestivno tumači Vjera Vidov. Ti prizori prizivaju snagu slavenske mitologije kojom se Ivana Brlić-Mažuranić rado poigravala – Poludnica, kao zli ženski duh, dodatno pojačava simboliku iskušenja i opasnosti. Tko je gledao Yellowjackets Vidov ga možda podsjeti na fascinantnu Antler Queen.
Lucija Matković kao zla maćeha značajno se istaknula, u dosad neviđenom glumačkom izdanju, dok je Roko Nakić kao Jagor donio upravo ono što lik traži – znatiželju, bezazlenost, dječju naivnost i duboku potrebu za toplinom koju ne pronalazi u obiteljskom domu.
Bez Riđe i Bagana kao pomagača, njegov put ne bi imao isti ishod, a cijelo putovanje funkcionira kao snažna alegorija odrastanja i unutarnjeg sazrijevanja.
Nakon predstava Juha od bundeve (2016.), Nikomu pravo (2018.) i zEzop (2023.), Ana Prolić upisala je još jednu uspješnicu za Kazalište lutaka Zadar. Riječ je o redateljici koja se, kako ističe Teodora Vigato, nametnula poetikom koja pomiče granice i lutkarskog i dramskog kazališta, a Jagor to ponovno potvrđuje.
Predstavi želimo još mnogo velike i male publike – a ne bi bilo loše da se nasmiješi i koja nagrada.
