U izdanju splitskog ogranka Društvo hrvatskih književnika u posljednje je vrijeme objavljeno više zapaženih književnih naslova koji potvrđuju kontinuitet i vitalnost suvremene hrvatske književne scene, ali i njezinu duboku ukorijenjenost u nacionalnoj kulturnoj baštini.
Među novijim izdanjima ističu se tematski zbornici i antologije posvećeni važnim identitetskim i kulturnim temama. Posebnu pozornost privukao je zbornik „Marule naš čestiti“, u kojem su objavljeni izabrani stihovi hrvatskih pjesnika nadahnuti likom i djelom Marka Marulića, autora slavnog epa Judita iz 1501. godine, koji se smatra prvim umjetničkim epom na hrvatskom jeziku. Marulić, često nazivan „ocem hrvatske književnosti“, ostavio je neizbrisiv trag ne samo u nacionalnim nego i u europskim humanističkim krugovima.
Sličan tematski okvir njeguje i zbornik „Marulovim putima gremo zauvik“, koji dodatno naglašava trajnu inspiraciju Marulićevim djelom u suvremenom pjesništvu. Ova izdanja nastavljaju tradiciju obilježavanja i reinterpretacije Marulićeve ostavštine, osobito u njegovu rodnom Split, gdje se svake godine održava i poznata kulturna manifestacija Marulićevi dani.
Uz navedene zbornike, objavljena je i antologija hrvatskog rodoljubnog pjesništva „Od Jadra do Baške“, koja obuhvaća širok raspon autora i poetika, povezujući različite hrvatske krajeve i povijesna razdoblja kroz zajednički motiv domovine. Naslov antologije simbolički povezuje južni i sjeverni Jadran, od rijeke Jadro kod Splita do mjesta Baška, poznatog i po Bašćanska ploča, jednom od najvažnijih spomenika hrvatske pismenosti.
Značajno je istaknuti kako su u sva tri izdanja uvrštene i pjesme suvremenog hrvatskog književnika Tomislav Marijan Bilosnić, čime se dodatno potvrđuje njegov kontinuirani doprinos hrvatskoj književnosti. Bilosnić je poznat po opsežnom i raznovrsnom opusu koji obuhvaća poeziju, prozu, eseje i likovnu umjetnost, a njegova su djela prevođena na više jezika te su zastupljena u brojnim domaćim i međunarodnim antologijama.
Ova izdanja splitskog ogranka Društva hrvatskih književnika svjedoče o trajnoj potrebi za njegovanjem književne tradicije, ali i o otvorenosti prema suvremenim interpretacijama nacionalnog identiteta. Kroz povezivanje klasične baštine i modernog izričaja, ona doprinose očuvanju i daljnjem razvoju hrvatske književne i kulturne scene.