U sklopu programa obilježavanja 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, u Gradskoj knjižnici Zadar održan je susret posvećen istaknutom znanstveniku Aleksandru Stipčeviću, čije ime danas nosi ogranak knjižnice u Arbanasima.
Događaj je okupio brojne sudionike i još jednom potvrdio trajnu vrijednost njegova rada u hrvatskoj znanosti i kulturi.
O životu i djelu Stipčevića govorilo se s posebnim poštovanjem, ali i emocijama, prisjetili su se tako sudionici neumorne znatiželje i ”misije” ovog profesora, koji je cijeli život posvetio istraživanju i očuvanju kulturne baštine. Njegov bogati opus, koji obuhvaća niz knjiga i znanstvenih radova, ostavio je dubok trag, osobito u proučavanju povijesti i tradicije Arbanasa.
– Brojni pojedinci imaju divne ideje, a u tome su posebno vješti naši djelatnici Gradske i Znanstvene knjižnice, Narodnog muzeja i vrtića. U komunikaciji smo vidjeli koliko je programa pripremljeno za ovu veliku obljetnicu – kazala je gradska pročelnica za kulturu i šport Dina Bušić u uvodu susreta, naglasivši važnost kontinuiranog bavljenja temama koje je Stipčević proučavao.
Poseban doprinos susretu dao je i prof. Serđo Dokoza, koji je iznio zanimljive detalje kojima se Stipčević bavio, među ostalim i podatak da su vođe stvaranja albanske države jedno vrijeme bile smještene upravo u Zadru. Također je podsjetio na Stipčevićevo kapitalno djelo „Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa“, opsežnu studiju od gotovo 400 stranica koja se smatra jedinstvenim doprinosom u svjetskim razmjerima.
– Riječ je o pravom „suhom zlatu“ za kulturnu baštinu – istaknuto je, uz zahvalu autoru na predanom radu koji je sačuvao identitet jedne zajednice.
O znanstvenoj vrijednosti Stipčevićevih radova govorila je i Martina Čelhar sa sveučilišnog Odjela za arheologiju, koja je njegov opus smjestila u kontekst vremena u kojem je nastajao. Naglasila je kako su sinteze kakve je pisao predstavljale iznimno zahtjevan znanstveni pothvat, osobito u onom razdoblju kada je arheoloških istraživanja bilo znatno manje nego danas, a o dostupnosti brzih informacija da i ne govorimo.
”Stipčević je prikupljao građu s prostora od Slovenije do Albanije, baveći se i najsitnijim detaljima svakodnevice – od odjeće i običaja do pogrebnih praksi. Unatoč tome što takva djela nikada nisu konačna, kontinuirano ih je nadopunjavao novim spoznajama i tezama”, rekla je Čelhar.
Za izniman doprinos znanosti Stipčević je odlikovan hrvatskim i albanskim državnim nagradama. Bio je vanjski član Akademija znanosti i umjetnosti Kosova i počasni član knjižničarskih društava. Njegov opus od više od 230 znanstvenih radova i 40 knjiga trajno je obilježio arheologiju i povijest knjige jugoistočne Europe.
Zaključeno je kako će njegovi radovi i dalje ostati nezaobilazna početna točka za sva buduća istraživanja, ali i trajna inspiracija svima koji se bave proučavanjem kulturne i povijesne baštine Arbanasa i šire.
