”Manifestacija Zadar čita postala je kultna i bila sam od 2009. sudionica ove priče, što me jako veseli”, kazala je dr.sc. Nives Tomašević, docentica Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, danas u Gradskoj knjižnici Zadar.
Tom je prilikom predstavljena knjiga naklade Ljevak pod nazivom “Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora”, uz sudjelovanje autorice Tatjane Aparac-Jelušić, recenzentice Martine Dragija-Ivanović te moderatorice – ravnateljice GKZD, Doroteje Kamber-Kontić.
Rade se novi i sjajni priručnici zadnjih 15 godina u ovoj biblioteci, čak 22 naslova za studij informacijskih znanosti, za knjižničare, ali i arhitekte – autori su profesori i knjižničari. Ova je knjiga dosta nova na našem području, uglavnom se služilo stranim izdanjima. Knjiga ima 6 poglavlja i zaključak, s kazalom i velikim brojem navedene literature koju su autorice proučavale.
Upravo zbog namjene široj, a ne samo stručnoj javnosti, vrijedna je ovo knjiga, poruka je recenzentice Dragija-Ivanović. Naši „donositelji odluka” svakako bi se trebali zainteresirati za sadržaj ove knjige, poručila je.
Uz pomoć ove knjige može se kompetentnije i kvalitetnije razgovarati s arhitektima, što je važno za budućnost svake nove knjižnice i one koja raste, poput zadarske.
Grad Zadar je, podsjetimo, pokrenuo inicijalne korake potrebne za realizaciju projekta nove Gradske knjižnice Zadar.
Budući demografski razvoj nešto je bez čega je nemoguće planirati prostore za korisnike do kojih želimo doprijeti, kazala je Aparac-Jelušić. Cilj je da se korisnici osjećaju „kao kod kuće”.
“Što hoće taj Pehar?”
Prisjetila se kako je to izgledalo kada je Gradska knjižnica djelovala u Kneževoj palači na Poluotoku, a tadašnji ravnatelj Ivan Pehar planirao veliki korak, proširenje knjižnice i useljenje u prostorije bivše vojarne s druge strane mosta:
„Tada se govorilo: Što taj Pehar hoće? 1500 kvadrata?”
Od 350 kvadrata knjižnica se s Poluotoka preselila na Voštarnicu i postala centar zajednice. Njegova vizija se pokazala uspješnom! Stvar je bila u racionalnoj organizaciji prostora, koji je postao ugodan i za djelatnike i za korisnike, ispričala je Aparac Jelušić.
Mladi su bili posebna priča – velika skupina koja nekako uvijek izmiče, ali uspjeli smo i to u Zadru s Odjelom za mlade,
„Dolaskom s Poluotoka u ulicu Stjepana Radića promijenili smo centar grada – na neki način smo ga proširili”, kazala je ravnateljica Kamber-Kontić. Treba li sada proširenje ili nova zgrada? GKZD ima veliku potrebu za proširenjem, kazala je, a prvi koraci prema tome već su krenuli.
Nema razgovora bez programske osnove
Aparac-Jelušić smatra da prvo Grad Zadar kao osnivač i financijska podrška mora biti jasan koliko je spreman uložiti u takav projekt. Jako je važno postaviti ekipu najstručnijih ljudi koji imaju iskustva i provjerene informacije „s terena knjižnice”. S osnivačima i arhitektima ne treba niti započinjati razgovor bez programske osnove izražene od samih knjižničara.
Planirati prostor za sljedećih 20 godina – izazov je velik. Zahtjevi novih tehnologija su tu, naglasak je na fleksibilnosti. Skandinavci su u tome čarobnjaci!
„Mi svaki dan učimo. Još istražujemo kakve nam mogućnosti ovaj prostor nudi u svakodnevnom radu naših odjela”, kazala je Kamber-Kontić. Zadovoljni su fleksibilnošću i činjenicom da su arhitekti do sada bili spremni saslušati zahtjeve i ideje knjižničara koji znaju koliko jedan „zadani” okvir prostora treba imati mogućnost brze transformacije.
U tom svjetlu nastavit će se i svako buduće realiziranje novih koraka prema proširenju Gradske knjižnice Zadar.
Otvorenje manifestacije Zadar čita uveličala je i plesna točka učenika Glazbena škola Blagoja Berse Zadar.
