Njegov je životni i umjetnički put bogat i zanimljiv, a mnogi mlađi kolege smatraju ga živom legendom grada.
Zadarska kulturno umjetnička scena sinoć se okupila u galerijskom prostoru Gradske lože s lijepim povodom. Jedan od onih samozatajnih ali izuzetno plodnih i osebujnih autora – Nilo Karuc, dobio je priliku izložiti neke od svojih najboljih radova.
Njegov je životni i umjetnički put bogat i zanimljiv, a mnogi mlađi kolege smatraju ga živom legendom grada.
Povijesti zadarskog plakata – namijenjenog društvenim događanjima, kulturnim zbivanjima, izložbenim i muzejskim predstavljanjima, dao je ogroman doprinos!
Ova izložba ujedno je dio obljetničkog programa dolaska zadarskih Arbanasa. Sam naziv izložbe “Znakovi identiteta” upućuju na Nilovu neraskidivu vezu s tradicijom, a projekte koje je pokrenuo ili bio sudionik danas nalazimo u brojnim umjetničkim monografijama.
Nilo Karuc rođen je 24. ožujka 1950. godine u Zadru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom gradu, a 1976. godine diplomira na likovnom odsjeku Pedagoške akademije u Zadru. Za vrijeme studija izrađuje crteže za Arheološki muzej Zadar. Bio je dugogodišnji suradnik profesora Ivana Zelića na projektima vezanim za Galeriju umjetnina i ostale odjele Narodnog muzeja Zadar.
Godine 1976. s grupom umjetnika osniva Salon mladih (Igor Rončević, Igor Gluić, Tomislav Čerina, Aldo Krizman, Mojmir Mihatov i drugi). Intenzivno se bavio izradom vizualnog identiteta, odnosno grafičkim oblikovanjem. Posebno se ističe dizajn simbola vojnih postrojbi u Domovinskom ratu za koje je dobio mnoga priznanja.
Godine 2000. jedan je od osnivača likovne grupe Zadart čiji je i predsjednik. Izlagao je na više od petnaest samostalnih i na oko šezdeset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu.
“Pred sobom imamo autora koji je obilježio jedno vrijeme zadarskog plakat(ar)stva koje je sretno spajalo komercijalne zahtjeve sa slobodom kreativnog, umjetničkog preslagivanja. Klasična grafička tehnologija iz vremena analognih tehnika ono je što je autor ostavio kao „otisak ruke“, kao ručno crtanje, naglašavanje materijalnosti djela i taktilnosti u grafičkom dizajnu, nasuprot današnjoj elektroničkoj digitalnoj distanci koja je osmišljenja za ekran, a ne za javni prostor i fizičku komunikaciju”, kazala je kustosica izložbe, Nevena Štokić.
