Sveučilište u Zadru na katamaranu TP Line-a „Anastazija“ u Gradskoj luci Zadar predstavllo je knjigu „Hrvatski otoci – uvod u nesologiju“.
Urednik dr.sc. Nenad Starc istaknuo je kako otoci zauzimaju čak pet posto kopnene površine Zemlje, dok 48 država ima isključivo morsku granicu. Naglasio je njihovu raznolikost – od pučinskih i nasutih do naseljenih i nenaseljenih – te posebno izdvojio pojam „insulariziranih“ prostora.
– Otoci su od vremena Darwina do danas idealno mjesto istraživanja za biologe, etnologe, geologe i brojne druge discipline. No, pitanje je jesmo li se dovoljno bavili otokom kao zasebnim predmetom istraživanja. Upravo iz toga nastaje nesologija – znanost o otocima, čiji naziv dolazi od starogrčke riječi nessos – otok – pojasnio je Starc.
Dodao je kako se nesologija intenzivnije razvija od 1990-ih godina te da se danas otočni kolegiji izvode u dvanaest zemalja svijeta. Posebno je istaknuo kako zadarsko sveučilište prednjači na Jadranu u sustavnom proučavanju otoka.
Na knjizi je radilo ukupno 14 autora.
Recenzent Aleksandar Lukić naglasio je kako je riječ o rijetkom djelu koje cjelovito obrađuje sve hrvatske otoke.
– Ovo je prava otočna čitanka. Obuhvaća otoke poput Hvara, Šolte, Suska i Oliba, ali i cjelokupan fenomen otočnosti. Knjiga donosi najnovije podatke iz 2021. godine te pregled razvojnih politika i mjera u posljednjih 30 godina. Uz to, ima i snažnu primjenjivu vrijednost – rekao je Lukić.
Suautorica Anica Čuka istaknula je osobnu povezanost s temom.
– Otočani su često vrlo kritični, što je za mene bio dodatni izazov. Budući da sam i sama otočnog podrijetla, osjećala sam određenu odgovornost prema svojim precima. Tema hrvatskog otočnog prostora iznimno je kompleksna – to je materijal za enciklopedije, a ne samo za tridesetak stranica, no uspjeli smo obuhvatiti najvažnije – kazala je Čuka.
Zaključila je kako problemi hrvatskih otoka nisu jedinstveni, već su slični izazovima s kojima se susreću otoci diljem svijeta.
– Uz mnoge iskorake postoje još uvijek prostora za unaprjeđenja kvalitete života na otocima. Za to je nužna strateška promjena koju srećom pomalo naziremo: Hrvatska bi se trebala ne samo deklarirati, nego i živjeti kao pomorska zemlja, jer od mora kao izvora života i medija komunikacije crpi životnu snagu otvarajući mnoge perspektive za budući razvoj. Neka ova knjiga bude zalog budućnosti otoka, života s otokom, od otoka ali i za otok, poručio je rektor Faričić.