U sklopu mjeseca frankofonije u Hrvatskoj će, na rezidenciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, od 16. do 26. ožujka boraviti franko-haitski autor Makenzy Orcel. Sudjelovat će na 63. Goranovom proljeću, najvećoj pjesničkoj manifestaciji koja se održava od 19. do 22. ožujka u Zagrebu, Lukovdolu i Rijeci.
U srijedu, 18. ožujka, u 14h susrest će se s gimnazijalcima u zagrebačkom KIC-u.
U ponedjeljak, 23. ožujka, u 18h na Odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar održat će se susret s autorom, u sklopu Danā Sveučilišta u Zadru te programa Zadar čita.
Tom će se prigodom predstaviti njegov upravo objavljeni roman Besmrtnice (Les Immortelles, 2010.) koji su prevele studentice prevoditeljskog smjera diplomskog studija francuskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru Tara Ćuća, Karla Mikačić, Helena Radman, Nikoleta Rodić i Ana Zirojević, uz mentorstvo prof. Vande Mikšić koja će voditi razgovor.
Uz autora će u razgovoru sudjelovati urednica izdavačke kuće Leykam International Eugenia Ehgartner i prevoditeljice romana, a konsekutivni će prijevod osigurati Marija Spajić.
Susret organizira Odjel za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar, izdavačkom kućom Leykam International, Francuskim institutom u Hrvatskoj te Društvom hrvatskih književnih prevodilaca.
U srijedu, 25. ožujka, u 18h Makenzy Orcel svoj će roman predstaviti i zagrebačkoj publici u Medijateci Francuskog instituta.
Uz urednicu Eugeniju Ehgartner i jednu od prevoditeljica romana Helenu Radman, autor će razgovarati s Vandom Mikšić uz konsekutivni prijevod Lee Kovács. Ovaj susret organizira Francuski institut u Hrvatskoj s izdavačkom kućom Leykam International, uz partnerstvo Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
O autoru:
Makenzy Orcel (Port-au-Prince, 1983.) haitski je pjesnik i romanopisac koji već dugi niz godina živi u Parizu. Autor je devet pjesničkih zbirki, među kojima se ističu La douleur de l’étreinte (2007.), Pur sang (2021.) i Mûres métamorphoses (2023.), te sedam romana, od kojih su naročito zapaženi prvijenac Les Immortelles (2010.), L’Ombre animale (2016.) i Une somme humaine (2022.), koji je ušao u finale prestižne Nagrade Goncourt i bio izabran za pobjednika internacionalne inačice te nagrade u nizu zemalja, uključujući i Hrvatsku. Za svoj književni rad Makenzy Orcel višestruko je nagrađivan: laureat je Prix Thyde Monnier (2010.), Prix de Littérature d’Expression Française (2012.), Prix Littérature-Monde, Prix Louis-Guilloux, Prix Ethiophile i Prix littéraire des Caraïbes (2016.), kao i Nagrade učenika Île-de-France (2018.) te Nagrade Simone et Cino Del Duca Francuske akademije (2019.). Godine 2017. Republika Francuska odlikovala ga je ordenom viteza umjetnosti i književnosti, a 2023. ovjenčan je Nagradom Anna Seghers za cjelokupni književni opus. Autor će tijekom ožujka boraviti u Zagrebu na rezidenciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca te sudjelovati na pjesničkom festivalu Goranovo proljeće.
O romanu:
U svojim djelima, koja su prevedena na desetak jezika, Makenzy Orcel progovara o brutalnoj stvarnosti, spajajući poetski jezik i angažiranost te ostavljajući snažan dojam na čitatelja. Roman Besmrtnice daje glas onima koje ga nemaju – prostitutkama i marginaliziranim ženama Haitija. Makenzy Orcel vodi nas u Port-au-Prince nakon razornog potresa u siječnju 2010. godine, gdje jedna prostitutka piscu povjerava priču o stradalim kolegicama, a prije svega o svojoj štićenici Shakiri, koju naziva „mala“. Autor tako oživljava glasove žena s ruba društva koje u ruševinama traže dostojanstvo i komadiće slobode, pretvarajući njihovu prolaznost u literarnu besmrtnost. „Mala“ nije obična prostitutka; hrabra, slobodoumna i prkosna, ona postaje simbol otpornosti i borbe za ljudskost usred nasilja i siromaštva. Besmrtnice su roman o sjećanju, zajedništvu i potrebi da se nečiji život zabilježi kako bi se nastavio. Baveći se temama marginalizacije, ženske otpornosti, seksualnog rada, siromaštva i postkolonijalnih trauma, autor u ovom suvremenom socijalnom romanu sirove opise nasilja i prostitucije ispisuje ritmičnim fragmentima, stvarajući angažirano i poetično djelo koje se čita u jednom dahu.