„Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri..."
Ne treba vam vremenski stroj – samo se zaputite do dvorane u prizemlju Znanstvene knjižnice Zadar gdje je danas otvorena sjajna izložba, pravi đir kroz povijest zadarskih Arbanasa.
Kako nam je kazao povjesničar Serđo Dokoza, ovo je tek prvi dio, jer materijala ima jako mnogo, a izložba se pripremala oko tri mjeseca, pod budnim okom Tomislava Blaževića i Mihaele Šimat (ZKZ), a uz podršku Sveučilišta u Zadru i Grada Zadra.
Tekst Stjepana Buzolića tiskan u Narodnom koledaru iz 1868. godine donosi interesantan opis: „Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri…”
Izložba je zapravo izbor knjižnične građe iz prebogatog fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, uključujući monografije, znanstvenu i stručnu literaturu, novinske članke, separate, plakate, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, sitni tisak i multimedijalne materijale.
Izloženo je više od 100 knjižničnih jedinica. Tematski se izložba fokusira na povijest, kulturu i identitet zadarskih Arbanasa, od njihova dolaska prije 300 godina do danas.
”Predstavljena građa svjedoči o povijesnom razvoju, kulturnoj baštini i integraciji u gradski prostor Zadra, očuvanju jezika, običaja i kulturne memorije te svakodnevnom životu zajednice’‘, kaže Šimat.
Izložba započinje s vedutom Zadra iz djela Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia…, tiskanog 1850. godine, koja predstavlja jedan od najstarijih slikovnih prikaza Arbanasa. Nastavlja se tekstom o Arbanasima Frane Carrara iz djela etnografsko-geografske naravi u kojem autor opisuje Dalmaciju s posebnim naglaskom na narodne nošnje i kulturne običaje.
Nama je jako zanimljivo bilo vidjeti prikaz Zadra i njegove okolice na geografskoj karti iz oko 1870. godine koji jasno pokazuje prostor Arbanasa.
Stare fotografije i razglednice svjedoče o izgledu Arbanasa u prošlim vremenima, a na njima se često ističe prikaz carskog zdenca na Kolovarama.
Tu su i brojni članci koji su izlazili u zadarskoj periodici devetnaestog stoljeća.
Jako je zanimljiva i stara fotografija na kojoj se nalazi “ekipa” iz Muške učiteljske škole, a postoji i jedan letak sa zabranom igranja nogometa ispred crkve. Postoji čak i jedna “reklama” za otvaranje kavane Skanderberg na Uskrs 1901.!
Izložba je samo djelić programa kojim se ove godine obilježava 300 godina od dolaska Arbanasau Zadar.
Izložba ostaje otvorena do petka, 20. ožujka 2026., u redovnom radnom vremenu Knjižnice.
