Slovenska društva u Hrvatskoj imaju dugu, raznoliku i bogatu povijest koja seže gotovo stoljeće unatrag. Iako brojčano manji od drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Slovenci su tijekom vremena ostavili iznimno važan trag u kulturnom, gospodarskom i društvenom životu države. Njihova je prisutnost osobito uočljiva u pograničnim područjima, ali i u urbanim središtima, gdje su pridonijeli razvoju obrazovanja, industrije i umjetnosti.
Znanstvena monografija Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar autorica Barbare Riman i Kristine Riman predstavlja prikaz dvadesetogodišnjeg djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa iz Zadra. Knjiga analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
Ova knjiga nastoji predstaviti život Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar – društva koje uspješno djeluje već više od dvadeset godina – te prikazati jedan od vidova djelovanja slovenske zajednice u Hrvatskoj.
”Na istraživački put, uz suglasnost Darje Jusup, Katarine Bezić i Rafaele Štuline, krenule smo početkom 2025. godine i uspjele oblikovati knjigu koja prikazuje aktivno i raznoliko dvadesetogodišnje djelovanje Slovenaca iz Zadra i okolice, okupljenih u kulturno društvo.
Na tom su nas putu pratili članovi Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar, na čemu im iskreno zahvaljujemo, osobito Darji Jusup, Katarini Bezić i Rafaeli Štulini. Ujedno zahvaljujemo i recenzenticama, dr. Ines Cvitković Kalanjoš i dr. Jasminki Brala Mudrovčić, Institutu za narodnosna pitanja te Uredu Vlade Republike Slovenije za Slovence u inozemstvu i diljem svijeta”, navode autorice.
U središtu istraživanja nalazi se pitanje očuvanja slovenskog jezika, kulture i identiteta u multikulturnom okruženju. Autorice na interdisciplinaran način povezuju povijesni, kulturološki, jezični i sociološki pristup te kroz arhivske izvore, medijske zapise i osobna svjedočanstva članova rekonstruiraju kronologiju djelovanja Društva. Posebna pozornost posvećena je kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, literarno-recitalnim programima, proslavama Prešernova dana, obilježavanju Međunarodnog dana kulturne različitosti, kao i tematskim predavanjima, projekcijama slovenskih filmova, predstavljanjima knjiga, likovnim kolonijama, ekskurzijama i školama u prirodi.
Knjiga donosi i analitički prikaz uloge Društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga na Hrvatskoj, ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturnog dijaloga. Autorice naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a SKD Lipa Zadar primjer uspješnog modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Uz bogat izvorni materijal i znanstvenu interpretaciju, knjiga predstavlja važan doprinos proučavanju slovenskog iseljeništva, manjinskih zajednica i kulturne povijesti Dalmacije.
”Autorice su uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva i da je vodstvo zajedno s članovima pronašlo model održivog djelovanja manjinske zajednice, koja putem entuzijazma svojih članova potvrđuje važnost kulture kao sredstva za očuvanje identiteta”, poručila je dr. Ines Cvitković Kalanjoš.