Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar (ŠPUD) postavila je izložbu “Poklade i vučari” u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.
Tema izložbe “Poklade i vučari” kroz radove u grafici, tekstilu i kombiniranim materijalima prezentira tradiciju maškaranja, ali i potpuno izgubljenu tradiciju vučarstva.
Za nastanak radova zaslužni su učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna (2. d razreda) na odjelu Aranžersko-scenografskog dizajna pod mentorstvom nastavnice Nikoline Ćuk, učenici (4. a razreda) s odjela Dizajna odjeće s nastavnicom Lidijom Biočić te učenici (2.c, 4.a i 4.c razreda) s odjela za Grafički dizajn s nastavnicom Veronikom Magdić.
”Posebno mjesto među pokladnim običajima zauzimaju vučari. Vuk je u tradiciji južnih Slavena smatran demonskom životinjom, a vučari su bili skupine muškaraca koji su, nakon što bi ubili vuka, njegovu kožu punili sijenom, naticali na kolac i nosili po selima.
Tijekom ophoda pjevali su pjesme u stilu ojkalica, obilazili kuće i od domaćina tražili darove poput hrane, vina, vune ili odjeće, kako bi umilostivili vuka i zaštitili stoku.
Ovaj je običaj bio raširen u Lici i na dalmatinskom zaleđu, a najčešće se provodio između Bogojavljenja i Svijećnice. Iako je s vremenom gotovo nestao, zapisi o vučarima postoje još i u drugoj polovici 20. stoljeća. U narodnim pjesmama vučari su magijskim riječima nastojali umiriti vuka, moleći da ne prelazi mostove i ne kolje ovce, što jasno pokazuje duboku povezanost čovjeka, prirode i vjerovanja u zaštitnu moć rituala”, navela je prof. Magdić.
Kako doznajemo, vučari su postojali i u zadarskom zaleđu, kod Kruševa.
Izložba donosi doslovne prikaze tradicionalnih maski, ali i njihove modernije interpretacije. Među grafikama se može pronaći i pokoji rad na temu tradicije koja gotovo potpuno nestaje nakon II. svjetskog rata.
Izložba je postavljena do 9. veljače.
Što su poklade, a što karneval?
Poklade su tradicionalni običaj maskiranog ludovanja, veselja, jela i pića koji se u hrvatskim krajevima odvija u razdoblju od Bogojavljenja do Čiste srijede, a svoj vrhunac najčešće doseže u danima uoči Pokladnog utorka.
Riječ je o prijelaznom razdoblju između zime i proljeća, duboko ukorijenjenom u pretkršćanskoj tradiciji, u kojem su se kroz buku, maske i vatru simbolično tjerali zima i zli duhovi te prizivala plodnost i blagostanje u nadolazećoj godini.
Iako se danas često poistovjećuju s karnevalom, poklade se od njega razlikuju po svom izvornom značenju. Dok je karneval vezan uz gradski, saturnalijski tip proslave, s povorkama, dramatizacijama i društvenom kritikom, poklade su u pravilu povezane sa seoskim sredinama i luperkalijskim običajima, usmjerenima na prirodne cikluse, zaštitu zajednice i prizivanje plodnosti.
Upravo zato pokladne maske često imaju životinjske elemente, posebno krzno, rogove i zvona.
