Državni arhiv u Zadru, Sveučilište u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru organiziraju predstavljanje knjige ”Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826. – 1921.)” don dr. sc. Ante Sorića, generalnog vikara Zadarske nadbiskupije i – prema najavi koju je poslalo Sveučilište u Zadru – ravnatelja Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru.
Svećenik don Ante Sorić preuzeo je dužnost ravnatelja od dosadašnjeg ravnatelja don dr. sc. Maria Soljačića, kojega je Vijeće SICU-a imenovalo u veljači 2019. godine. Don dr. sc. Mario Soljačić na tu je funkciju stupio nakon smrti don Pavla Kere, također doktora znanosti, koji je dugi niz godina vodio Stalnu izložbu crkvene umjetnosti.
Iako se SICU nalazi pod državnom skrbi, za imenovanje ravnatelja ne raspisuje se javni natječaj.
Predstavljanje knjige bit će u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u petak 16. siječnja 2026. s početkom u 18 sati.
O knjizi će govoriti prof. dr. sc. don Marko Trogrlić i nasl. doc. dr. sc. Ante Gverić, a uvodnu riječ održat će zadarski nadbiskup msgr. Milan Zgrablić i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
Riječ je o sustavnoj i sveobuhvatnoj obradi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa koje je osnovano za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji, po dogovoru pokrajinskih crkvenih i civilnih vlasti i uz dopuštenje carske administracije u Beču.
Zadarska bogoslovija se sastojala od odgojnog zavoda sjemeništa i teologije koja je kao visokoškolska ustanova djelovala pod imenom Centralna visoka bogoslovna škola.
U razdoblju od gotovo 100 godina studij je pohađalo 1760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije.
Kroz četverogodišnji studij teologije, koji je planom i programom bio izjednačen sa svim drugim tadašnjim austrijskim fakultetima, a na kojem su predavali odabrani i stručni profesori, među njima kasnije mnogi (nad)biskupi, cilj Zavoda bio je u cijelosti pripremiti bogoslove za buduće pastoralno djelovanje. Među njima bili su nositelji brojnih crkveno-društvenih događanja u Dalmaciji tijekom 19. i početka 20. stoljeća.
Naime, iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru izašao je veliki broj važnih protagonista Ilirskog, potom Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji su dali značajan doprinos oblikovanju modernoga hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta.
Među značajnijim imenima studenata u Zadru ističu se: Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi.
Osim političkog djelovanja, među studentima su bile mnoge osobe koje su kasnije u svećeničkom ili laičkom pozivu pridonijeli različitim motrištima znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog i drugih društvenih i gospodarskih područja razvitka hrvatskoga Juga u okvirima austrijske pokrajine Dalmacije.
Uslijed teških društveno-političkih okolnosti 20. stoljeća, neki od njih svoju vjernost svećeničkom pozivu posvjedočili su i mučeništvom.
Prvi dio knjige svećenika i znanstvenika Ante Sorića obuhvaća iscrpnu analizu razloga osnivanja institucije, popise odgojitelja, zanimljivosti iz odgojnog procesa i opis odgojne formacije pitomaca na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi s naglaskom na teološke katedre i profesore.
U tom dijelu zasebno se iznosi društveno-politički kontekst rasta i odgoja pitomaca sve do prestanka rada institucije u izmijenjenim političkim okolnostima nakon Prvoga svjetskog rata i pripajanja Zadra Kraljevini Italiji.
Centralno bogoslovno sjemenište preseljeno je zbog toga 1921. godine u Split, no njegova cjelokupna važnost za vrijeme „zadarskog razdoblja“ će ostati važnim predmetom istraživanja, u smislu doprinosa crkvenoj i nacionalnoj povijesti 19. i 20. stoljeća.
Drugi dio knjige sadrži popise studenata po generacijama od 1826. do 1921. godine s osnovnim napomenama, a priređen je na temelju Imenika studenata koji se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Zadru i Splitu.