U Providurovoj palači u Zadru svečano je otvorena izložba „Putevima vjetra – povijest jedrenja u Zadru“, koja donosi priču o bogatoj jedriličarskoj tradiciji grada i njegovih klubova. Izložbu je organizirao Narodni muzej Zadar u suradnji s Jedriličarskim klubom Uskok, kao dio muzejskog ciklusa „Zadar kaže DA sportu“. Bit će otvorena do 31. prosinca 2025. godine.
Kustos izložbe Ozren Ivanov istaknuo je kako priprema nije bila jednostavna jer je trebalo okupiti brojne ljude i njihova svjedočanstva, a mnogi od njih, kako kaže, više nisu među živima. Posebno se zahvalio obiteljima bivših članova koje su ustupile stare fotografije i predmete, napominjući kako je prikupljanje građe bilo zahtjevno, ali i vrlo emotivno i zanimljivo iskustvo, tijekom kojeg su se sudionici često ponovno okupljali i prisjećali zajedničkih trenutaka.
Voditeljica Odjela suvremene povijesti Narodnog muzeja Zadar Vesna Sabolić pojasnila je da je ova izložba dio šireg ciklusa posvećenog povijesti zadarskog sporta te da je riječ o sedmom projektu u nizu. Istaknula je kako su jedriličari s oduševljenjem prihvatili suradnju i zaslužuju jednu veliku izložbu koja će prikazati njihovu bogatu povijest i uspjehe.
Dodala je kako postav još nije u potpunosti dovršen jer se očekuju dodatni eksponati, među ostalim i iz Jedriličarskog kluba Biograd, budući da su projekt odlučili uključiti sve koji čine dio sportske baštine čitave Zadarske županije.
Sabolić je zaključila da je sport, a osobito jedrenje, neizostavan dio identiteta Zadra, grada koji se s pravom ponosi svojim sportašima – od košarkaša do jedriličara – te je pozvala građane i posjetitelje da do kraja godine dođu razgledati izložbu.
Zadarsko jedrenje kroz desetljeća
I mi smo zavrili u muzejsku priču koja govori o bogatoj povijesti i uspjesima zadarskog jedrenja — sporta koji je ovom gradu donio brojne trofeje, medalje i nezaboravne trenutke.
Među izlošcima ističu se trofeji poput onog s Lago di Garda mitinga iz 1999. godine, kolekcija medalja olimpijca Šime Fantele, medalje s Olimpijskih igara te pehari s natjecanja u Južnoj Americi, Peruu, La Coruñi, Tallinu i Melbournu.
Posebnu pažnju privlači dres Anđela Gregova iz 1950. godine, u kojem je osvojio naslov državnog prvaka u klasi olimpijska jola. Taj izblijedjeli, ali ponosni komad tkanine svjedoči o počecima organiziranog jedrenja u Zadru, o entuzijazmu i ljubavi prema moru koja se prenosila generacijama.
Izložba obuhvaća i brojne druge istaknute zadarske jedriličare: Antru Ivića, Kasiju Kurtin, Lovru Marafu, Emila Gregiva, Pavla Kostova, Petra Cupaća i mnoge druge, čija su imena trajno upisana u povijest lokalnog i nacionalnog sporta. Tu je i posebno uređen “ženski kantun”, posvećen jedriličarkama Matei Senkić i Romani Župan, koje su svojim uspjesima pokazale da je jedrenje i sport iznimne ženske snage i upornosti.
Posebno su istaknuti treneri i volonteri — oni koji su desetljećima stvarali temelje uspjeha, održavali jedriličarski duh i prenosili znanje mladima. Među najdojmljivijim eksponatima je crno-bijela fotografija iz 1950. godine koja prikazuje jedrilice pred tek izgrađenom zadarskom rivom – prizor koji spaja prošlost i sadašnjost.
Iako su prvi organizirani jedriličarski pokušaji u Zadru zabilježeni još sredinom 20. stoljeća, pravi zamah sport je doživio sedamdesetih godina. Sve je, simbolično, počelo 1970. u irskom Corku, na Svjetskom prvenstvu klase Optimist. Tada su prvi zadarski jedriličari, na čelu s entuzijastima iz novoutemeljenog Jedriličarskog kluba Uskok, zakoračili na međunarodnu scenu.
More kao učionica
Sedamdesete su bile razdoblje strasti, improvizacije i pionirskog duha. Zadar je tada bio grad u kojem se sve radilo vlastitim rukama – jedrilice su se gradile u lokalnim radionicama, jedra su se šivala ručno, a more je bilo učionica. Uskok je ubrzo postao okupljalište mladih koji su u jedrenju prepoznali slobodu i izazov. Tih godina nastaju prve generacije natjecatelja koji su kasnije iznjedrili europske i svjetske prvake.
Jedrenje u Zadru nije bilo samo sport, već način života – spoj mora, vjetra i zajedništva. Upravo ta energija sedamdesetih postavila je temelje za buduće uspjehe, od kojih su neki – poput olimpijskih medalja Šime Fantele i Igora Marenića – ostvareni desetljećima kasnije, ali uvijek s istim korijenom: zadarskim klubom, zadarskim morem i neiscrpnom ljubavlju prema jedru.
Izložba tako nije samo podsjetnik na rezultate i pehare, već i priča o ljudima, vremenu i gradu koji je jedrenje pretvorio u tradiciju. Zadar danas stoji rame uz rame s najvećim svjetskim jedriličarskim središtima, ali s ponosom čuva sjećanje na one prve dane, kada je sve počelo — s nekoliko jedara, nekoliko entuzijasta i mnogo vjetra u leđima.
