Zadarsko Gradsko groblje već je gotovo desetljeće član prestižne europske udruge ASCE. Danas ga, osim Zadrana, posjećuju i brojni turisti koje privlači bogata povijest i priče koje pričaju obiteljski spomenici.
Jeste li znali da je zadarsko Gradsko groblje 2015. godine postalo članom grupacije ASCE (Association of Significant Cemeteries of Europe) – Udruge znamenitih groblja Europe koja okuplja sva važnija groblja Europe s namjerom da se promoviraju groblja kao važnost i temelj kulturne ostavštine? Svjedoci smo da je danas sve više domaćih i stranih turista koji posjećuju naš grad, ali ima ii onih koji posjećuju i Gradsko groblje zanimajući se za povijest koju pričaju obiteljski spomenici.
Stari dio mnogima je poznat pod nazivom “talijansko groblje”, na kojem su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća gradile prekrasne i preskupe grobnice, ali i nadgrobni spomenici kako bi se prikazalo bogatstvo i društveni status obitelji, a danas predstavljaju kulturnu povijest naroda. Mnogi i ne znaju da je taj dio groblja 1974. godine stavljen pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne baštine.
Zanimljivost Gradskog groblja je i stari rimski akvadukt koji prolazi rubnim dijelom predjela N.G.A. odnosno ograđuje s južne strane predjel pravoslavnog groblja. Akvadukt potječe iz doba cara Trajana, a danas se s posebnom pažnjom uređuje, čisti od bršljana i korova i vodi računa da se ne bi oštetio.
Botanička priča među kamenim spomenicima
Na groblju danas postoji preko 6 000 grobnica i 1 500 ukopa u zemlju. Veličina Gradskog groblja i njegovog zelenila zahtjeva intenzivnu i kontinuiranu njegu, navode iz gradske tvrtke Nasadi. Gradsko groblje uvršteno je i u monografiju Zadarski vrtovi i perivoji Mirne Petricioli.
Današnji položaj, oblik i veličina Gradskog groblja razvili su se iz ovog njegovog najstarijeg dijela. Od zelenila zastupljene su u ovom dijelu uglavnom živice i šišani oblici grmova i to: lovor, lovor višnja, pittosporum tobira, buxus, a da bi se umanjio tamni ugođaj zelenila na pojedinim mjestima posađeni su primjerci lagerstroemije indica, lijepog grma koji ljeti bogato cvijeta.
Duž zida koji okružuje stari dio groblja povija se parthenoccissu quinquefolia koja ujesen svojom crveno-zlatnom bojom lišca razbija monotoniju zelenila. Na nekim dijelovima starog ogradnog zida izrastao je bršljan koji je poprilično oštetio i nakrivio zid. Krajem 1999. godine bršljan je pošišan, formiran i raste djelomično.
Vrijedni spomenici, kipovi, reljefi…
Gradsko groblje danas ima neprocjenjivu vrijednost, povijesnu, sociološku i umjetničku koju je prava šteta ne valorizirati na pravi način i uvrstiti u turističku ponudu, te istaknuti isklesane ljepote poznatog kipara Ivana Rendića. Među velikim brojem prekrasnih grobnica ističu se grobnice obitelji Vlahov, plemeniti Borelli, Perlini, Bakmasz, Manzin, Abelich plemeniti s uklesanim pozlaćenim Kristom na mozaiku, Battara i brojne druge.
Postoji i više spomenika s vrlo vrijednom skulpturom i arhitekturom čiji su autori dosad neistraženi.
Na brojnim spomenicima postoje natpisi tadašnjih majstora koji su ih izradili, dok su oni najljepši ostali nepoznatih autora, poput anđela u blizini samog ulaza na N.G.A, koji je prema vrsnim stručnjacima proglašenim jednim od najljepših anđela na nadgrobnim spomenicima.
Zadar, grad bogate povijesti i kulturne baštine, čuva uspomenu na brojne zaslužne građane koji su ostavili dubok trag u njegovom razvoju. Među njima se ističu brojna imena čije grobnice svjedoče o stoljećima duge tradicije i doprinosu Zadru, Dalmaciji i šire.
Posebno se izdvajaju:
Francesco Tomasich, guverner Dalmacije, čiji je rad obilježio jedno razdoblje uprave grada.
Simeone Adobati, član stare zadarske plemićke obitelji.
Obitelj Battara, poznata po tiskari, nakladništvu i knjižarstvu, koja je pokrenula Zoru Dalmatinsku – prvi književni časopis na hrvatskom jeziku.
Josip Alacevich, povjesničar i arheolog, sudac i konzervator starina za zadarski okrug.
Vinko (Vicko) Ergovac, prvi kirurški liječnik novootvorene zadarske bolnice i jedan od inicijatora osnutka Liječničkog zbora grada Zadra.
Eugenio Godnig, zaslužan za uvođenje električne rasvjete u Zadar još 1894. godine.
Vjenceslav Veter Lilienberg, pravnik koji je Dalmaciju uključio u pravni sustav Habsburške Monarhije te se zauzimao za razvoj trgovine, poljoprivrede i osnivanje Arheološkog muzeja u Zadru.
Ivan Smirić, slikar, konzervator i utemeljitelj prvog Arheološkog muzeja u Zadru, u kojem je bio i prvi ravnatelj.
Romano Vlahov, trgovac i poduzetnik koji je otvorio jednu od prvih zadarskih destilerija.
Slavko Ivanković, prvi direktor Autotransporta i uspješan poduzetnik u putničkom prijevozu još prije Drugog svjetskog rata.
Ksenija Radulić, cijenjena konzervatorica koja je svojim radom pridonijela očuvanju kulturne baštine Zadra.
Svi oni ostavili su neizbrisiv trag u povijesti grada i njegovom kulturnom identitetu.
