Nakon što su se dobro najeli puhovine i zalili je s mnogo vina, drevni Rimljani legli su na kauč na svoju lijevu stranu.

Tako je vjerojatno izgledao zadnji obrok dobrog dijela stanovnika Pompeja prije katastrofalne erupcije Vezuva 79. godine, objašnjava se u novoj izložbi muzeja Ashmolean u Oxfordu. 

Kustos Paul Roberts kaže da su Rimljani obrocima pristupali vrlo ozbiljno. "Nikada ne bi legli na svoju desnu stranu jer to ometa probavu", objašnjava. 

Izložba "Posljednja večera u Pompajima" oslikava "ljubav stanovnika prema hrani i piću i njihovu značenju u životu i smrti", nastavlja Roberts. 

Postavljanje izložbe bio je golem zadatak koji je zahtijevao blisku suradnju Sveučilišta u Oxfordu i znanstvenih instituta i muzeja u Pompejima i Napulju.

Izloženo je 400 zadivljujućih predmeta, od kojih je više od dvjesto prvi put napustilo Italiju. 

Paul Roberts posebno je ponosan na fresku koja prikazuje prelijepu božicu Europu i njezina pratitelja Jupitera pretvorena u bika. "To je srce izložbe. Govori o gradnji kulturnih mostova koji se ne mogu uništiti", rekao je u očitoj aluziji na brexit. 

Izložba posjetitelje poziva da obiđu sobe rimske vile, od atrija i blagovaonice do kuhinje. Na svakom koraku vide se mozaici i murali koji oduzimaju dah, slike i mramorni kipovi bogova, božica i svijeta prirode. 

U kuhinji, gdje je bio i zahod, posjetiteljima se pruža pogled na vulkanski pepeo s ostacima nara, leće, maslina i smokava. Puhova čeljust izvađena je iz kuhinjskog odvoda, zajedno s košticama jabuka i višanja. 

Svrha izložbe je prikazati realne slike života i smrti u zlokobnom gradu. "Svjetovi hrane i smrti nisu bili razdvojeni. Smrt je bila sveprisutna", kaže Paul Roberts. 

Praznovjerja, pretkazanja, žrtve bogovima s hranom za zagrobni život bili su dio svakodnevice. Podni mozaik nacerenog kostura s vrčem vina u svakoj ruci dovoljno govori o tome kako se u Pompejima gledalo na stvari - Carpe Diem. Iskoristi dan.