Stjepan "Stipica" Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.
Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent
za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije
trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom
Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč
tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine
kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big
Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.–
1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu Vino i
gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi,
gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam,
Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje
mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola
sata.
Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od
4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do
simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim
priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i
Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i
dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine
zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za
album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom
Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010.
dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20,
izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija.
Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske
serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i
inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija,
Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih
nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni
(stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u
inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i
Birminghamu 1998).
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost
kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i
nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj
glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama
poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera
ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti
inspirirati generacije.