Smotrom folklora, u četvrtak, 31. svibnja i petak, 1. lipnja završili su Etno dani Zadarske županije. Donosimo osvrt dr.sc. Tvrtka Zebeca !

Na Smotri je nastupilo trideset i dva društva s prikazima bogate tradicije zadarskih otoka, obale i Ravnih kotara.

Ovogodišnja Smotra pokazala je da dosadašnji trud Narodnog muzeja Zadar oko organizacije ove manifestacije ubire sve više plodova jer su nastupi društava bili još bolji nego prošle godine.

Nisu nastupila sva županijska društva jer su neka bila spriječena zbog objektivnih razloga, ali Zadrani i gosti mogli su doista uživati u uspješnim prikazima bogate tradicije, raznolike zbog različitosti uvjeta u kojima se kroz povijest razvijala na otocima, obali, u Gradu Zadru i u zaleđu.  

Od upisa ojkanja na UNESCO-ov svjetski popis kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, mnogo društava u zaleđu posvetilo mu je posebnu pažnju, sve više svjesni vrijednosti ove tradicije. Orzanje, orzenje, orcanje, samačko, čobansko pripivavanje, pivanje u drito i razni drugi oblici vokalnog izražavanja, kao i brojna kola – biračka, šetnje, stupci odnosno stupačka kola, baš kao i si'benski tanac, ozarili su duše i srca izvođača i publike.

Poslije Smotre, kao i prethodnih godina, oba dana održao se okrugli stol voditelja društava sa stručnim povjerenstvom (dr. sc. Joško Ćaleta za glazbeni izraz, dr. sc. Jasenka Lulić Štorić za nošnje i dr. sc.Tvrtko Zebec za kola i ples), uz želju da se izvođačima savjetuje na koji način je primjereno na sceni pokazati lokalne tradicije da bi se ostalo vjerno tradiciji i prenijelo znanje mlađima, a ujedno da bi pritom bili zanimljivi i najširoj publici, sve više i stranoj, iako se tek očekuje da Turistička zajednica grada i županije pokažu više interesa za ovakvo brendiranje turizma s kulturnim sadržajima.

Folklorne skupine potiče se da različitim tradicijskim instrumentima poput diplica, dvojnica, tambura dvožica obogate svoje nastupe i učine ih još raznolikijima i zanimljivijima.

Mnoge su to skupine i ove godine učinile, a od nekih se tek očekuje jer su s interesom krenule u istraživanje, obnovu i popularizaciju vlastite tradicije.