Izložba "Izazov moderne: Beč - Zagreb oko 1900." otvara se 19. listopada u Galeriji Belvedere u Beču i prvi put će izvan granica Hrvatske u cijelosti predstaviti to razdoblje hrvatske povijesti umjetnosti, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Galeriji Klovićevi dvori.

Izložba je od 9. veljače do 8. svibnja bila postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, a za bečki Belvedere autorice Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i Marina Bagarić napravile su za bečki Belvedere selekciju od 130 radova kojima će predstaviti presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te ukazati na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika.

Projekt su predstavili ravnatelj Galerije Antonio Picukarić, autorice izložbe Petra Vugrinec i Irena Kraševac, pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukićević.

Kako je istaknuto, izložbom u Galeriji Belvedere prvi će se put izvan granica Hrvatske u cijelosti predstaviti ova osobita dionica hrvatske povijesti umjetnosti, njezini ključni protagonisti te antologijska djela hrvatske umjetnosti nastala u tome razdoblju prikupljana iz najvažnijih muzejsko-galerijskih institucija i relevantnih privatnih zbirki.

Uz naše umjetnike bit će izložena djela austrijskih umjetnika iz fundusa Galerije Belvedere, MAK-a, Muzeja grada Beča te austrijskih privatnih zbirki.

Presjek likovnog stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Izložba će prikazati presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i ukazati na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika, ističu autorice izložbe u popratnom tekstu uz izložbu.

Hrvatski su se umjetnici školovali na Školi umjetničkog obrta i Akademiji u Beču te su tamo usvojili postulate novoga stila koji prenose u našu sredinu. Neki su, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, sudjelovali u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, a neki se tamo i afirmiraju te ranim opusom pripadaju korpusu bečke secesije, poput Ivana Meštrovića.

Izložba u Galeriji Belvedere tri će mjeseca zorno svjedočiti o nesumnjivoj važnosti hrvatskoga obola u dijakroniji razdoblja obuhvaćenog sintagmom bečka moderna. Ukazivat će na specifičnosti usvajanja i posvajanja bečke secesije, aplikaciji stila, ali i preobrazbi i posvajanju secesijskih oblikovnih principa što se na sasvim jedinstven način očituje u djelu Ivana Meštrovića te posredno na domaće umjetnike u njegovome krugu, ističu autorice.