Subotnje jutro na Narodnom trgu već je oko 8 i po nagovještalo da će se događati nešto nesvakidašnje. Iz Straže prema Loži nosili su se stolovi i stolice, starinska škrinja, nošnja, jastuci, a na Narodni trg počele su pristizati žene i djeca u kotarskoj i otočkoj nošnji

U subotu, 3.6.2017., po programu Etno dana bio je na Narodnom trgu ispred Gradske lože Etno šušur. Trajao je od 9 do 12 sati. Subotnje jutro na Narodnom trgu već je oko 8 i po nagovještalo da će se događati nešto nesvakidašnje. Iz Straže prema Loži nosili su se stolovi i stolice, starinska škrinja, nošnja, jastuci, postavljali se zvučnici na ulazu u Ložu, a na Narodni trg počele su pristizati žene i djeca u kotarskoj i otočkoj nošnji noseći preslice, vretena, tkalačke okvire i košare s drugim stvarima.

Čovjek se s pravom pita: pa što se to događa tako rano?

U devet sati sve je spremno. Uz stolove: Vilma Jozić, Antica Pletikosić i Marija Košta iz udruge Luzor iz Preka; Mara Škara iz Škabrnje sa šest djevojčica od trećeg do sedmog razreda, a to su: Jelena, Karla i Leonarda Škara, Agata Ražov, Petra Kardum i Adriana Žilić; Danica Smolić Ročak iz Galovaca; vjeroučiteljica Nada Šarlija sa učenicama: Martom Marinović, Karmen Hrboka, Lanom Sremec iz petog razreda i Sarom Fuštin iz trećeg razreda Osnovne škole Zadarski otoci. Pored njih s jedne strane Ljiljana Marić i Hanja Kresović iz Zadra, a s druge strane Marija Grdaš i Katica Mušćet iz Tkona na otoku Pašmanu.

Uz njih na malim tronošcima Lucija Maržić i Lucija Picig, članice učeničke zadruge Roćelice iz Paga, sa svojom učiteljicom Jasnom Magaš.

Iz tri mjesta s tri otoka različita ponuda. Članice udruge Luzor donijele su svoje uratke, tj. vunene torbe izrađene na tkalačkom stanu, zatim tkanice koje izrađuju na tkalačkom okviru što su i pokazale, spare koje su nekada žene koristile za nošenje tereta na glavi, a danas obično služe kao ukras. Prečkim sparama pridružile su se i tkonske, ali su uz njih bili i smokvenjaci, sušena kora od naranče, krema od smilja i drugi prirodni kozmetički proizvodi.

Paške čipkarice su nam dale odličan primjer kako se čuva vlastita baština jer se paška čipka počinje učiti već od trećeg razreda osnovne škole pa sve do osmog te je to jedna od vrlo važnih sekcija u učeničkoj zadruzi Roćelice. Odrasli mogu svladati ovu vještinu kroz obrazovanje za odrasle u trajanju od godinu dana i to tri puta tjedno po tri sata.

Žene i djeca iz Kotara te djevojčice iz Osnovne škole Zadarski otoci pokazali su kako se raščešljava vuna, prede, plete i veze četverokuka i izrađuju podveze. Za tkalačkim okvirima radile su dvije Zadranke kojima je to hobi. Ovoj skupini pridružile su se voditeljica Etnološkog odjela, Jasenka Lulić Štorić, kostimografkinja Marija Šarić Ban i Ante Orlović, pripravnik u Galeriji umjetnina NMZ.

Etnologinja je iz škrinje vadila dijelove novigradske nošnje iz 2. polovice XIX. stoljeća objašnjavajući na primjeru ove nošnje te nošnje koju su nosile gošće ETNO ŠUŠURA kulturno povijesni kontekst nastanka ovih oblika ženske nošnje i njihovo simboličko značenje. Kostimografkinja je pokazala primjenu nošnje u kazališnoj kostimografiji. Turistima je, pak, sve na engleskom jeziku približio Ante Orlić. Škabrnjska grupa je više puta malo i zapjevala.

Turisti su bili iznenađeni i oduševljeni te su se rado i fotografirali sa sudionicama ETNO ŠUŠURA. No, šušur, na kraju ipak nije bio samo etno jer su se ubrzo priključili i kineski lutkari te studenti lutkari s osječke Akademije koji su također odabrali subotnje jutro za svoj "šušur" u okviru SLUK-a.