Nizozemska vlada ušla je u posjed zbirke Katz 1945. godine, kada ju je preuzela od Njemačke. Platna su bila prenesena u Njemačku 1940. jer je trgovac umjetninama Nathan Katz bio prisiljen prodati veliku umjetničku zbirku Aloisu Miedlu, osobi zaduženoj za opremanje Muzeja Führera Adolfa Hitlera

Nasljednici pokojnog židovskog kolekcionara umjetnina sudskim putem potražuju od nizozemskih muzeja povrat 227 slika koje je vlada dala u trajnu posudbu nacionalnim muzejima. Primitak zahtjeva potvrdili su Nizozemski institut za umjetničke zbirke (ICN), koji kontrolira sve umjetnine što su nakon Drugog svjetskog rata pripale nizozemskoj državi, te njemu srodni Nizozemski odbor za povrat umjetnina.

Istraga bi trebala potrajati mjesecima, napominje njemačka agencija dpa koja je u proljeće pisala o trodnevnom kongresu u Potsdamu blizu Berlina na kojem su kolekcionari, stručnjaci, aukcijske kuće i predstavnici židovskih organizacija odlučivali o smjernicama za povrat umjetnina što su prije rata pripadale Židovima.

Nizozemska vlada ušla je u posjed zbirke Katz 1945. godine, kada ju je preuzela od Njemačke. Platna su bila prenesena u Njemačku 1940. jer je trgovac umjetninama Nathan Katz bio prisiljen prodati veliku umjetničku zbirku Aloisu Miedlu, osobi zaduženoj za opremanje Muzeja Führera Adolfa Hitlera.

Nakon rata, Nizozemska zaklada umjetnina (SNK) bila je zamoljena pregledati slike i vratiti ih, ako je moguće, zakonitim vlasnicima. Katz, koji je pobjegao u Švicarsku 1941. i preživio rat, tražio je povrat, ali je SNK odbacio zahtjev kao neutemeljen. Njegovi nasljednici sada već drugi put pokušavaju ishoditi povrat.

Nizozemska je 2006. vratila 202 platna koje je vlada preuzela nakon pada nacističkog režima, a bila su vlasništvo židovskog trgovca umjetninama Nathana Goudstikkera. To je učinjeno nakon višegodišnje pravne bitke u kojoj su i nasljednici i država gubili parnice i ulagali žalbe, a odluka je u konačnici bila politička.

Vlada je objasnila da je povrat odlučen iz moralnih razloga, te da Goudstikkeri nisu imali nikakvih zakonitih prava.

Dpa piše da je vlada takvom porukom željela odvratiti druge nasljednike od pokušaja povrata. Agencija podsjeća da je na kongresu održanome u Potsdamu dogovaran osnutak Zaklade za otkup umjetnina koju bi financirale privatne osobe, a pomogla bi muzejima da zadrže umjetnine čiji povrat zahtijevali originalni vlasnici.

Naročito njemački muzeji strahuju od gubitka umjetnina.

Stručnjaci procjenjuju da bi nasljednici mogli tražiti povrat 100 djela njemačkih ekspresionista, među kojima su platna Ernsta Ludwiga Kirchnera i Franza Marca, osnivača skupine Plavi jahač.

Kirchnerova slika je u studenome 2006. prodana na njujorškoj aukciji za 38 milijuna dolara, i to nakon što ju je berlinski muzej vratio unuci prvobitnog vlasnika, židovskog kolekcionara Alfreda Hessa.