Dugovječnost i kvaliteta radiokomedija izvedenih u Panoptikumu srušila je stereotipe o tome da u Hrvatskoj nema humora

Foto: book-smarts.net

U povodu 40. godina emisije 'Panoptikum' Drugog programa Hrvatskoga radija, danas je predstavljen istoimeni zbornik koji kroz 21 izabranu radiokomediju emitiranu od 1966. do 2006. daje presjek 40 godina humora na Hrvatskom radiju.

U 40 godina Panoptikuma emitirano je šestotinjak emisija među kojima je izuzetno teško bilo odabrati dvadesetak radiokomedija, rekla je urednica knjige Nives Madunić Barišić, napomenuvši kako je Zbornik i podsjetnik na višegodišnji trud prvog urednika te emisije Branka Hribara.

'Ideja vodilja nije bila samo donijeti povijesni prikaz radiokomedije, već stvoriti knjigu koja je aktualna i čiji se tekstovi mogu izvesti i danas', rekla je, dodavši kako je drugi kriterij bio preglednost kroz vrijeme, pa je najstariji uvršteni tekst nastao 1969., a najmlađi 2004.

'Tekstovi su nastajali u različitom pravopisnom vremenu. Osim onih pisanih dijalektom, ostali nisu podvrgnuti leksičkom pospremanju', ustvrdila je urednica. Dodala je kako je poštovan rukopis autora i jezična osobitost vremena nastanka.

Urednik Dramskog programa Branimir Bošnjak je ustvrdio da je dugovječnost i kvaliteta radiokomedija izvedenih u Panoptikumu srušila stereotipe o tome da u Hrvatskoj nema humora, da se obrađuju površni fenomeni te da nema pisaca komedija.

Redatelj toga programa Dejan Šorak drži da je Dramski program fenomen, jer ni kazalište ni film nemaju toliko uspjeha kao hrvatska radiodrama. Podsjetio je da je radiodrama započela kad i Zagrebačka škola crtanog filma, od koje su ostale samo uspomene.

'Iako je radiodrama dobitnica svjetskih priznanja, komedije nisu nagrađivane jer nisu dovoljno cijenjene, čime dijele sudbinu komedije na filmu i u kazalištu', rekao je Šorak, koji razlog što se do komedije ne drži dovoljno, vidi u tome što je bol u ljudskom životu, za razliku od smijeha, uzvišena.

U zborniku su se, uz ine, našle radiokomedije 'Pogan' (1969.) Mladena Kerstnera, 'Medvjeđa usluga' (1969.) Zvonimira Bajsića, 'Tarzana boli želudac' (1974.) Mirka Trišlera, 'Plavi devet' (1978.) Hrvoja Hitreca, 'Točno u podne' (1980.) Ivice Ivanca, 'Štrajk' (1990.) Slobodana Šembere, 'Junak Mile' (2004.) Stanislava Pejkovića i druge.