U ime Grada Paga, kao domaćina i suorganizatora, gradonačelnik Paga Andreja Bukša je otvorio skup, ističući kako se prvi puta u Pagu okupio tako velik broj akademike iz tri države

U organizaciji Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru u Pagu je održan dvodnevni Međunarodni znanstveni skup pod nazivom "Pag u praskozorje hrvatskog kršćanstva".

U Gradskoj vijećnici, gdje se skup održavao, okupio se velik broj eminentnih znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Austrije čija su predavanja praćena s velikim zanimanjem. U ime Grada Paga, kao domaćina i suorganizatora, gradonačelnik Paga Andreja Bukša je otvorio skup, ističući kako se prvi puta u Pagu okupio tako velik broj akademike iz tri države.

"Pag je izuzetno bogat po kulturi, sakralnim i kulturnim objektima, naš grad ima veliku i zanimljivu povijest i stoga nije slučajno što se ovaj skup događa u Pagu," rekao je gradonačelnik Bukša.

U ime organizatora sudionike je pozdravio doc. dr. sc. Goran Pavel Šantek, a službeni dio skupa počeo je izlaganjem akademika Radoslava Katičića na temu "Veles kao Vrta ispod Plovila kod Novog Vinodolskog". Potom je uslijedilo izlaganje prof. Zmaga Šmiteka na temu "Paralele med indijsko in slovensko mitologijo", prof. Andreja Pleterskog na temu "Nekateri topografski vidiki obrednih mest", prof. Georga Holzera na temu "Koledanjima u Novom Selu i drugim gradišćanskohrvatskim selima", prof. Nevena Budaka na temu  "Naše spoznaje o pokrštavanju stanovništva Hrvatske u 9.stoljeću".

Prof. Budak je naveo kako je pokrštavanje Hrvata u priobalju Hrvatske počelo 30.-tih godina 9. stoljeća te kako ne postoje materijalni dokazi da su Slaveni, odnosno Hrvati boravili na ovom području dva stoljeća prije.

"Tu je očito zakazala struka arheologa koji možda nisu dovoljno radili na sustavnom istraživanju. Poznato je da nije pronađen materijalni dokaz koji bi upućivao na življenja Hrvata u Dalmaciji u 7. i 8. stoljeću, dok je s druge strane antika relativno dobro istražena," rekao je prof. Budak.

Na temu "Pejzaž kao povijest, priča i umjetničko djelo" predavao je prof. Vladimir Peter Goss, doc. dr. sc. Tomo Vinšćak je govorio na temu "Sveto Brdo na južnom Velebitu", a dr. sc. Juraj Belaj na temu "Martinberg između poganstva o kršćanstva" te doc. dr. sc. Goran Pavel Šantek na temu "Paški sveti prostor i njegov kulturološki kontekst".

Prof. Šantek je naveo kako "paški sveti prostor" ima oblik trokuta s tri osnovne točke, a to su vrh Sv. Vid, vrh Sv. Juraj i crkva Sv. Marije u Starome gradu.

Znanstveni skup završio je izlaganjem prof. dr. sc. Vitomira Belaja na temu "Poganski govori i njihovi kršćanski supstituti".

Zaključak skupa je kako su Slaveni došli kao mnogobošci noseći takozvanu drvenu kulturu, dok je na područjima koja su naseljavali tada vladala tzv. kamena kultura. Kako bi opstali prilagodili su se načinu življenja tada domicilnih Ilira pri tome zadržavajući svoj jezik, a u kasnijim su stoljećima prihvatili kršćanstvo.