Po riječima Vesne Kusin posrijedi je najcjelovitiji uvid u njemački ekspresionizam, a djelovanje grupa "Most" i "Plavi jahač", koje su se vodile etikom, a ne estetikom, promijenilo je tijek povijesti umjetnosti 20. stoljeća

U nazočnosti velikoga broja posjetitelja sinoć je u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorena izložba "Tiha pobuna - najveći majstori njemačkoga ekspresionizma", do sada najveći i najzahtjevniji projekt te galerije.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom ministra kulture Bože Biškupića i njemačkog ministra vanjskih poslova dr. Franka Waltera Steinmeiera.

Pozdravivši nazočne, ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin rekla je da je izloženo 120 djela 34 autora čija se djela nalaze u 30-ak njemačkih i švicarskih galerija i muzeja.

Taj vrlo zahtjevan projekt proveden je u suradnji s Agencijom Arts iz Duesseldorfa, koja je i koncipirala izložbu. Po riječima Vesne Kusin posrijedi je najcjelovitiji uvid u njemački ekspresionizam, a djelovanje grupa "Most" i "Plavi jahač", koje su se vodile etikom, a ne estetikom, promijenilo je tijek povijesti umjetnosti 20. stoljeća.

"Tiha pobuna", kazala je Kusin, težeći promjenama uvriježena akademizma, donijela je umjetnicima slobodu izražavanja, koji su svojim djelima otvorili novo poglavlje u umjetnosti - ekspresionizam - iz kojega će proisteći umjetnost avangarde.

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, jedan od autora teksta u katalogu, podsjetio je na važnost toga likovnog događaja, rekavši kako su hrvatski umjetnici vrlo rano shvatili ulogu grupa "Most" i "Plavog jahača" te najvažnijih djela umjetnika okupljenih oko njih od 1905. do 1914. Berlin je, dodao je, u to vrijeme bio grad koji je spajao umjetnike Istoka i Zapada, naglasivši posebno utjecaj i ulogu Vasilija Kandinskog.

Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je da su djela majstora njemačkoga ekspresionizma ključ za razumijevanje povijesti umjetnosti 20. stoljeća. Galerija Klovićevi dvori most je kojim se hrvatskoj publici prvi put cjelovito predstavlja jedan od najvećih pokreta u europskoj povijesti umjetnosti uopće, naglasio je Biškupić.

Istaknuvši da će izložba otvoriti nove mogućnosti suradnje s njemačkim muzejskim ustanovama, zahvalio je njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, Njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu i Goetheovu institutu u Hrvatskoj na potpori.

Izložba, partner koje je Zagrebačka banka, otvorena je do 20. siječnja 2009.