Od 1956. do 1990. Dalibor Brozović predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru

U Zagrebu je jutros umro Dalibor Brozović, hrvatski jezikoslovac, akademik i političar.

Rođen je u Sarajevu, 1927. Pučku školu pohađao je u Zenici, gimnaziju u Visokom, Sarajevu i Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Doktorirao 1957. disertacijom Govori u dolini rijeke Fojnice. Asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu, lektor i predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Od 1956. do 1990. profesor na Filozofskome fakultetu u Zadru. Brozović je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je označila početak kraj jugoslavenskoga jezičnoga unitarizma i nametanja hibridnoga srpsko-hrvatskoga jezika. Član je HAZU.

Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih suosnivač i potpredsjednik HDZ-a (potpredsjednik tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, saborski zastupnik u drugom sazivu Sabora). Od 1991. do 2000. glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Član uredništva Europskoga i Općeslavenskoga dijalektološkoga atlasa. Brozović je objavio mnoštvo radova iz područja općega jezikoslovlja, slavistike te dijalektologije i povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Izuzetno su važne njegove studije iz standardologije slavenskih jezika (poglavito u knjizi "Standardni jezik", 1970).

Uz obilje vrijednih studija iz hrvatske dijalektologije, fonologije i povijesnoporedbene lingvistike, Brozović je, koristeći konceptualni instrumentarij strukturalne lingvistike (Havranek, Trubeckoj, Jakobson) ocrtao posve novu sliku hrvatske jezične povijesti koja je zamijenila rudimentarni i često pogrješni prikaz kakav je vladao u udžbenicima koji su slijedili zastarjeli mladogramatičarski pojmovni aparat i pristup.

U maestralnoj studiji Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, 1978, Brozović je podijelio hrvatski jezičnopovijesni razvoj u 3 predstandardna razdoblja i 3 standardna (za bolje objašnjenje pogledati poveznicu), s početcima standardizacije oko 1600. i uznapredovalim procesom 1750. - time bitno promijenivši do tada vladajuće predodžbe koje su se usredotočile na ulogu Hrvatskoga narodnog preporoda i Ljudevita Gaja.