Warholova 'Marilyn Monroe' iz 1967. dio je grafičke zbirke NSK

Malo je značajnih izložbi u Hrvatskoj koje nisu obuhvaćale radove najstarije i najveće Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK).

Najbolje od te zbirke prvi put bit će samostalno izloženo u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u povodu 90. godine postojanja zbirke. Izložba predstavlja veliko uzbuđenje za ljude iz NSK koji brinu o Zbirci, dok će posjetiteljima ona donijeti dozu ekskluziviteta, jer su brojne vrijedne radove dosad mogli vidjeti tek najuporniji posjetitelji knjižnice

'Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja' izložba je koju za kraj godine (8. prosinca - 31. siječnja) zajedno priređuju MUO i NSK. Bit će izloženo više od tisuću radova po izboru Josipa Bratulića, Tonka Maroevića, Zvonka Makovića, Milana Pelca i Jasne Galjer koje je u autorski tim okupila višegodišnja voditeljica Grafičke zbirke NSK Mikica Maštrović.

Svatko od njih odabrao je reprezentativne radove među čak 200 tisuća eksponata koliko ih zbirka broji. Vrijednost izložbe nije još procijenjena jer nije do kraja dovršen postav, no bez sumnje, radi se o stotinama tisuća eura zbog čega će biti angažirano i dodatno osiguranje izložbe koje će čuvati crteže, grafike, grafičke mape, ex librise i razglednice nastale tokom prošlih 600 godina.

Maštrović, premda više od desetljeća vodi grafičku zbirku, teško može izdvojiti svoje favorite za izložbu, čime dodatno argumentira izbor autorskog tima i povjerenje u njihov objektivni izbor doista najboljeg. Voditeljica, zaposlenica NSK od sedamdesetih, ipak ne skriva uzbuđenje zbog prve samostalne izložbe koju priređuje njezin odjel. Uspoređuje to s izlaskom iz samostana, otkrivanjem eksponata čuvanih u trezoru NSK, daleko od očiju javnosti.

Od inozemnih autora zastupljeni su radovi Rembrandta Harmensza van Rijna, Fischera von Erlacha, Honorea Daumierea, Oskara Kokoschke, Georga Grosza, Andyja Warhola, Maxa Pechsteina, Kaethe Kollwitz. Maštrović prednost ipak daje domaćima, od kojih izdvaja tri grafike minijaturista Julija Klovića (1498-1578). Jednu od njih Maštrović naziva predsjedničkim Klovićem iza čega se krije anegdota o načinu na koji je rad dospio u zbirku. Nakon što se na tržištu za vrijeme rata u devedesetim pojavio Klovićev rad, otkupljen je državnim novcem te se godinama nalazio kod tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Unatoč nastojanjima povjesničara umjetnosti i struke uopće da se Klović uvrsti u postav neke institucije, to nije učinjeno do inicijative Maje Razović, savjetnice za kulturu predsjednika Stjepana Mesića.

Kako priča Maštrović, problema pri otkupu značajnih radova domaćih autora nikad nije bilo. Država je, tvrdi, uvijek spremno i izvan predviđenoga budžeta, za NSK otkupljivala radove domaćih autora koji bi se pojavili na svjetskom tržištu. Stoga današnjoj grafičkoj zbirci gotovo da ne nedostaje relevantnih domaćih autora. Uz otkupe, ova zbirka velikim dijelom počiva i na donacijama poput onih umjetnika Ljube Babića, Tomislava Krizmana i Mencija Klementa Crnčića na temelju kojih je i osnovana 1919. pod vodstvom povjesničara umjetnosti Artura Schneidera.

Na izložbi će od domaćih, među brojnim ostalim, biti prikazani radovi Andrije Medulića Schiavonea, Miroslava Kraljevića, Josipa Račića, Milana Steinera, Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Mencija Clementa Crnčića, Krste Hegedušića, Vladimira Becića, Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Milivoja Uzelca, Ivana Lackovića Croate, Josipa Generalića, Antuna Motike, Miljenka Stančića, Andrije Maurovića, Julija Knifera, Miroslava Šuteja, Ede Murtića, Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića.

Među grafičkim mapama ističu se 'Jama' Ivana Gorana Kovačića koja sadrži grafike Ede Murtića i Zlatka Price, zatim 'Mapa Proljetnog salona' iz 1920. i mapa 'Mavena' čiji autori su Joan Miró i Radovan Ivšić. Grafičku zbirku upotpunjuju i mape koje je izdala naklada aktualnog ministra kulture i zaljubljenika u grafiku Bože Bikupića.