Ove godine, Svjetski dan močvarnih staništa ima moto: briga o močvarnim staništima odgovor je na klimatske promjene

Od samih početaka razvoja civilizacije, ljudi su bili više ili manje vezani uz vodena i vlažna staništa; močvare, rijeke i obale mora. Voda ima nezamjenjivu ulogu u našim životima i nije bez razloga toliko naglašavana činjenica da voda omogućava život na Zemlji.

Malo bliže ili malo dalje od Sunca, naš planet ne bi imao tekuće vode, a samim time se na njemu ne bi niti razvio život kakvog danas poznajemo.

Od davnina su se ljudi okupljali oko vodenih i močvarnih staništa. Međutim, nerijetko su ta područja iskorištavali preko mjere; rijekama se mijenjao tok, močvare su se isušivale radi dobivanja plodnog tla, u vode se ispuštao i još se ispušta otpad i otpadne vode, ribe i ostali organizmi se prekomjerno love.

 Ukoliko se takvo ponašanje nastavi, uskoro više nećemo imati niti čiste vode, niti čistog zraka, niti hrane. Osim toga, močvarna staništa su se sustavno uništavala ili mijenjala jer se smatralo da su močvare izvor zaraza, bolesti i slično. Danas, kada je močvarnih staništa sve manje, shvaćamo njihovu važnost.

Močvarna i vlažna staništa predstavljaju tzv. vruće točke bioraznolikosti. To znači da se na močvarnim područjima i oko njih okuplja iznimno velik boj različitih životinjskih, biljnih i drugih organizama koji zajedno pridonose zdravlju i kvaliteti cjelokupnog ekosustava.

Močvarna staništa naime, kontroliraju poplave - zadržavajući viškove vode, biljke koje u njima rastu, npr. velika i snažna trska, šaš, lopoči, svojim korijenskim sustavom učvršćuju tlo i sprječavaju odrone, osim toga, biljke koriste hranjive tvari iz vode i na taj način čiste vodu; močvarna staništa zbog velike količine vode koju sadrže ublažavaju klimatske promjene, a osiguravaju i stanište za brojne komercijalno iskoristive vrste biljaka i životinja.

Danas su močvarna staništa prepoznata kao mjesta s velikom krajobraznom raznolikošću koja pružaju mogućnosti i za turizam i rekreaciju. Nakon što je većina močvarnih staništa u razvijenom uništena ili degradirana, sada se sve veća sredstva ulažu u njihovu obnovu i pokušaj da se vrate u što prirodnije stanje.

Kako bi se ukazalo na značaj močvarnih područja i potaknulo svjetske vođe da se aktiviraju u pogledu njihovog očuvanja, 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarnim staništima. Ramsarska konvencija predstavlja temeljni dokument i najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa. Potpisalo ju je više od 150 zemalja, među kojima i Hrvatska.

Time su se zemlje članice obvezale štititi i promicati močvarna staništa na svom teritoriju, ali i prijaviti najmanje jedno močvarno stanište od iznimne vrijednosti na Ramsarski popis. Na tom popisu se trenutno nalaze Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna mlaka i delta Neretve.

Vransko jezero površinom je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i uz deltu Neretve jedino veće močvarno područje u priobalnom dijelu zemlje. Ono je ostatak nekadašnjeg mnogo većeg Vranskog blata koje je dijelom isušeno melioracijom, a dijelom prokopavanjem kanala Prosika.

Na sjeverozapadnom dijelu jezera nalazi se veliki tršćak koji je zbog svog značaja za ptice još 1983. godine proglašen Ornitološkim rezervatom.

Cijelo jezero je 1999. godine proglašeno parkom prirode. Vransko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih područja za populacije životinja ovisnih o vodi; ptica močvarica, vodozemaca, kukaca. Neke globalno ugrožene vrste ptica močvarica poput raznih vrsta čaplji ili malog vranca na Vranskom jezeru nalaze jedno od posljednjih mjesta za život, gniježđenje i podizanje mladih.

Vransko jezero ispunjava sve uvjete za uvrštenje na Ramsarski popis te će, čim se urede pravne i zakonodavne mjere, biti predloženo za upis.

Ove godine, Svjetski dan močvarnih staništa ima moto: briga o močvarnim staništima odgovor je na klimatske promjene. I ove, kao i prijašnjih godina, vladine agencije, udruge, stručne službe i građani priključit će se raznim akcijama kako bi obilježili ovaj dan i podigli razinu svijesti o vrijednosti močvarnih područja i koristima koje pružaju.

Osim toga, Ujedinjeni narodi su 2010. godinu proglasili međunarodnom godinom bioraznolikosti kako bi se dodatno naglasila potreba očuvanja bioraznolikosti te kako bi se zaustavio ili barem usporio nestanak brojnih vrsta.

"U Parku prirode Vransko jezero, povodom ovog značajnog datuma, organizirali smo likovno natjecanje za učenike osnovnih škola sa šireg područja. Učenici su crtali motive s temama močvarnih staništa, Vranskog jezera, bioraznolikosti i sl. Najbolje radove smo nagradili prigodnim poklonima, a za pobjednike će biti i organiziran izlet u Park prirode Vransko jezero", rekla je Ivana Zubak, dipl. ing. biologije i stručna suradnica u JU Park prirode Vransko jezero

Pobjednici su:

1. - 4. razred

1. mjesto Marin Gladović (Područna škola Radašinovci)
2. mjesto Petra Rakić (Područna škola Radašinovci)
3. mjesto dijele Klara Vendl (Osnovna škola Pirovac)

i Hrvoj Jakovac (Područna škola Radašinovci)

5. - 8. razred

1. mjesto Adriana Jelovčić (Osnovna škola Tisno)
2. Doris Lokin (Osnovna škola Pakoštane)
3. mjesto dijele Marija Pelaić i Mate Morić (Osnovna škola Stankovci)

Nagradu za skupni rad dobili su učenici 6. razreda Osnovne škole Biograd n/M i učenici 6. razreda Osnovne škole Polača.

Crteže možete pogledati u galeriji