Kultura

Nagrada Tošo Dabac

Boris Golub i Krunoslav Heidler dobitnici nagrade "Tošo Dabac" za 2009. godinu

Boris Golub i Krunoslav Heidler dobitnici nagrade

Večeras otvorenje izložbe te uručenje nagrada

Nagrada  "Tošo Dabac"  za 2009. godinu se dodjeljuje Borisu Golubu, članu Fotokluba Zagreb i Krunoslavu Heidleru, predsjedniku Foto kino kluba Drava iz Đurđevca.

Tim povodom u utorak 11. svibnja 2010. u galeriji Fotokluba Zagreb, Ilica 29/3 bit će otvorena izložba nagrađenih autora s početkom u 20 sati prigodom čega će im biti uručena nagrada.

Nagrade se dodjeljuju u obliku Povelje i Plakete sa likom Toše Dabca.

Od 1975. godine, kada je formirana, ova se nagrada u kontinuitetu dodjeljuje svake godine sve do danas, dakle punih 35 godina.

Nagrada se dodjeljuje jedanput godišnje i to jednom članu iz Kluba i jednom zaslužnom  fotografu izvan Kluba i to za postignute uspjehe na polju izlagačke djelatnosti, za unapređenje fotografske kulture u nas i posebne aktivnosti u Klubu i Fotosavezu i FIAP.

Nagrada Tošo Dabac može se dobiti samo jedanput u životu.

Nagrađene je izabalo povjerenstvo Fotokluba Zagreb u sastavu: Vinko Šebrek, predsjednik i članovi Vladko Lozić, Miljenko Marotti, Ivo Pedišić i Snježana Požar. 

O nagrađenima:

BORIS  GOLUB

Boris Golub je rođen godine 1951. u Zagreb. Diplomirao je na Fakultetu ekonomskih nauka  u Zagrebu. Jedno vrijeme je zaposlen u Privrednoj banci Zagreb (1979.-1982.) a dalje pa do danas  u poduzeću Hrvatske ceste d.d.

Fotografijom se aktivno bavi od godine 1973. Godine 1975. postaje članom Fotokluba Zagreb. Svoju izložbenu aktivnost započinje sa dijapozitivima da bi se poslije prešao na  intenzivno bavljenje  crno-bijelom fotografijom. Od godine 1990. izrađuje samo fotografije u boji. U pravljenju svojih radova, u cijelom proteklom razdoblju,  njegovi interesi kreću se u širokom rasponu od fotografije života,  preko arhitekture pa do snimanja aktova. Do danas sudjeluje na preko 300 izložbi fotografije u zemlji i preko 110 izložbi fotografije u inozemstvu.      Za svoju izložbenu aktivnost osvojio je preko 50 različitih nagrada i priznanja. Do danas je održao 5 samostalnih izložbi fotografije, sve u Zagrebu.

U Fotoklubu Zagreb aktivni je član kluba gdje obnaša različite dužnosti. Trenutno je član Upravnog odbora kluba i član Nadzornog odbora Zagrebačkog foto kino saveza.    

Boris Golub pripada grupi fotografa koji će u sedamdesetim godinama svojom vitalnošću pokrenuti našu fotografiju i osloboditi ju prijetećeg pretvaranja u nešto što se obično naziva umjetničkom fotografijom. Osobno doživljavanje tumačili su novim načinom, posebno kada su svoj interes okrenuli prema fotografiji života, promatrajući vlastito stvaranje u potpunom suglasju sa zbivanjima vlastite sredine. Tako i naš autor, posve sukladno vremenu, svoje umijeće  pretvara u vlastiti izraz dajući mu karakterističan ton, misaono svjestan do one mjere kada ga je moguće shvatiti kao zaista razumljivim. Njegova umjetnost ne nastoji se naći u obnavljanju tradicijskih vrijednosti, ona im počesto okreće leđa i nalazi svoj iskorak u jednom nekonvencionalnom  pravcu.

Životna atmosfera je za većinu stvaraoca tih godina bila atmosfera mogućnosti i oni su je, kao i Boris Golub, objeručke prihvatili. Iz njegova je opusa vidljivo htijenje da stekne svoj vlastiti nov pogled na vlastito okruženje, što je rezultiralo osebujnim oblicima izraza, a njegovim slikama dalo likovnu posebnost koju i danas doživljavamo kao najživlju suvremenost. Iznenađuje nas njegovo baratanje svjetlom, pa čak i onda kada u strogo komponiranoj fotografiji snima gotovo minimalistički pročišćen motiv, svjetlo i tama se doimlju toliko čvrstim gotovo kao i sam objekt kojem su tek na trenutak dodani.

U zadnjih desetak godina okrenuo se Boris snimanju fotografija u boji slikajući uglavnom aktove. I u ovom žanru nalazi svoj puni smisao stvarajući djela koja svojom kvalitetom ama baš ni u čemu ne odstupaju od onih stvorenih puno ranije.

KRUNOSLAV HEIDLER

Rođen 27.VIII 1932. godine u Vitezu (BiH) gdje je započeo osnovnu školu, ali vihor Drugog svjetskog rata prisilio ga je da osnovnu školu nastavi u Lublinu, Wainu i Sarajevu. U Sarajevu završava i gimnaziju (1945-1948) i Kinematografsku školu u Zagrebu (1953).

Uz rad je studirao hrvatski i njemački jezik na Višoj pedagoškoj akademiji u Zagrebu, slušao po nekoliko semestara na povijesti umjetnosti, fizici i astronomiji, psihologiji, pedagogiji i Višoj školi za vanjsku trgovinu. Po završetku školovanja se zaposlio najprije (1953) u  "Zora filmu", kasnije (1956)  je neko vrijeme  radio kao tonski snimatelj na Radio Sarajevu, a najduže vremena kao urednik diafilmova za škole u Zagrebu Bio je i tajnik Kinosaveza Hrvatske, Društva filmskih radnika i direktor Studija za crtani film u Zagreb-filmu.

Kao fotograf se najviše pokazao i dokazao, kao urednik dijafilmova i filmova za osnovne i srednje škole (iz oblasti povijesti umjetnosti, zemljopisa, fizike, kemije, hrvatskog i engleskog jezika) a za potrebe turističke propagande snimio je oko 12000 dijapozitiva, najviše o Jadranskome moru.

Najveći dio svog umjetničkog i organizacijskog rada posvetio je filmu, a posljednjih deset najviše fotografiji. Tako već 1957, osniva svoj prvi kino klub u Osnovnoj školi na Kaptolu, a inicirao osnivanje oko 120 filmskih klubova po osnovnim školama u Hrvatskoj. Suosnivač je i suradnik Ljetne filmske škole u Trakošćanu, osnivač Ljetovališta filmske omladine u Puli i pokretač Dopisne filmske škole sa 12 svezaka-seminara i više stotina dopisnih polaznika. Pokretač je i organizator nekoliko festivala Saveza filmske omladine Jugoslavije, gdje je Hrvatska bila najzastupljenija po broju filmova.

Paralelno je bio i i direktor GEFF-a (međunarodnog festivala eksperimentalnoga filma), koji je u to vrijeme svjetsko sjedište eksperimentalnog filma. Ipak pored filmske kamere cijeli život se družio sa fotoaparatom. Slikao je za knjige, monografije, sudjelovao na brojnim izložbama fotografije, organizirao svoje samostalne izložbe, osvajao brojne nagrade i priznanja na žiriranim izložbama fotografije. Dobitnik je desetak povelja, srebrne medalje "Boris Kidrič", srebrne medalje za suradnju Njemačkog kino saveza, niza priznanja i zahvala Općine Đurđevac i dr.

U mirovinu odlazi 1991 godine i tada se posvećuje amaterskoj fotografiji. Osnivač je Foto kino klub "Drava" u Đurđevcu (1998) čiji je prvi i sadašnji predsjednik. Odmah je pokrenuo -  Podravski salon umjetničke fotografije, koji se razvio u vrlo kvalitetni Međunarodni salon koji  je u deset godina imao na izbor 7.901 fotografiju od  kojih je izlagano oko 1500. U deset godina postavio je stotinjak izložaba naših i gostujućih autora po okolnim mjestima  i u Zagrebu, Ljubljani, Pečuhu, Kranju, Radovljici, Osijeku, Trakoščanu, Varaždinskim Toplicama, Čakovcu i Murskoj Soboti. Istovremeno je svojim radovima sudjelovao na gotovo svim nacionalnim i međunarodnim izložbama u Hrvatskoj kao i u inozemnim od Koreje do SAD-a.


Reci što misliš!