Skandal na Hvaru
Palača Hektorović postala falsifikat
Unatrag pet-šest godina unutar objekta su vršena i arheološka istraživanja i sondiranja kojima su potvrđeni tragovi iz ilirskih vremena
Da na Hvaru nešto ne funkcionira kad je u pitanju zaštita graditeljskog nasljeđa i baštine, već se moglo zaključiti po prošlogodišnjoj skandaloznoj devastaciji Hektorovićevog Tvrdalja u Starom Gradu kojem je nadodano pola metra visine i potkrovlje, što je isto tako prvorazredan falsifikat.
U posljednje vrijeme se polemizira o načinu na koji će se izvršiti obnova hvarskog Arsenala. Stoga, u takvom ozračju, nije iznenađenje da se išlo do kraja sa obnovom palače Hektorović.
Vlasnik palače od 1997. je Hvaranin s ruskom adresom, biznismen Stefan Vlahović. Objekt je inače bio u vlasništvu njegove porodice od kraja 19. stoljeća i on je uložio veliki trud da otkupi još neke djelove. Unatrag pet-šest godina unutar objekta su vršena i arheološka istraživanja i sondiranja kojima su potvrđeni tragovi iz ilirskih vremena, kada je na mjestu današnjeg Hvara postojala ilirska gradina, a pronađeni su, osim ilirskog, grčki i rimski slojevi.
Problem palače Hektorović je činjenica da je ona građena u dvije faze u 15. stoljeću i nikada zapravo nije dovršena ni stavljena pod krov. Takva arhitektonska kulisa s otvorenim gotičkim triforama je postala dio identiteta i prepoznatljiva vizura grada Hvara. O tom projektu stavljanja objekta pod krov i potpune adaptacije interijera se već pisalo u medijima, ali bez većeg odjeka.
Objekt i projekt ima sve potrebne dozvole nadležnih konzervatorskih i inspekcijskih institucija, no pravo pitanje je kako je to moguće?
Stručna javnost je o tome raspravljala još 60-ih godina prošlog stoljeća i nije bilo dileme o tome treba li taj objekt dovršavati. Vlasnik i konzervatori tvrde da su se u načinu pokrivanja krovišta vodili logikom jednog sličnog krovišta susjedne palače, ali ipak se radi o pretpostavci izvorne zamisli. Zdrav razum i logika nalaže da je sada pred nama falsifikat. Prema analizama i stručnim rekonstrukcijama bi na taj način bilo moguće u potpunosti obnoviti izvorni izgled Dioklecijanove palače ili amfiteatar u Saloni, što, naravno, nikome ne pada na pamet.
Dakako, palača Hektorović bi bila jedna od desetak sličnih palača u Hvaru i stotine u Dalmaciji da nije bila nedovršena, a sada zapravo nije posebno izdvojena i izgubila je izvorni karakter. Ono što je najveći problem ovog presedana je i činjenica da se na ovakav način otvara mogućnost za nastavak slične prakse falsificiranja baštine. U konačnici, to bi rezultiralo nečem što je blisko primitivnom duhu apartmanizacije u Dalmaciji, samo malo sofisticiranije.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
U prvoj utakmici 17. kola HNL-a Slaven Belupo je kao domaćin svladao Goricu sa 2-1 (0-1). Gosti su poveli golom Medina Gashija (8), no Alen Grgić (67) i Antonio Jagušić (82) su u nastavku preokrenuli.
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
Reci što misliš!