Kultura

Zadar snova

"Dva francuska erotska prizora" večeras u Kapetanovom dvorištu

Program "Zadra snova" nastavlja se večeras izvedbom "Dva francuska prizora" u produkciji Novog kazališta zagreb, Teatra ITD, mini teatra Ljubljana i Queer Zagreb

Program "Zadra snova" nastavlja se izvedbom u Kapetanovom dvorištu, s početkom u 21:30 sati.

Lysiane, ulomak iz romana Jeana Geneta "Querelle de Brest"
tumači Ana Karić, a Josepha, ulomak iz romana Marguerite Duras "Brana na Pacifiku" tumači Stipe Kostanić.

Režija: Ivica Buljan

Prijevod i dramaturgija: Zlatko Wurzberg

Glazba: Saša Antić

Produkcija: Novo kazalište Zagreb, Teatar ITD, Mini teater Ljubljana, Queer Zagreb

Roman Qurelle de Brest (1947.) posljednji je objavljeni naslov iz "prvog Genetovog života" (prema J.P. Sartreu), napisan prije pomilovanja i prije Sartreove monumentalne studije o autoru i njegovom djelu. U romanu pratimo priču o mornaru Querelleu koji na dopustu u Brestu zapliće mrežu seksualnih odnosa i ubojstava, što započinje poznatom epizodom neobične igre u čuvenom baru/bordelu La Féria, u kojoj Querelle vara na kocki da bi ga sodomizirao vlasnik bara Nono.

Nonova žena Lysiane ljubavnica je Querelleova brata Roberta koji je fizički identičan s mornarem. Lysianin tekst je scenarij fantazija koje ona sebi priča o (seksualnom) identitetu ljubavnika i traži vlastito mjestu spram njega. U igri dvostrukosti između Querellea i njegovog brata, u nemogućnosti nalaženja svog fiksnog mjesta u (fizičkom) razlikovanju hetero i homoseksualnog identiteta, (koji se razrješava tek žrtvovanjem jednog u korist drugog), Lysiane se nađe gurnuta iz odnosa, izvan seksualnosti.

Roman Brana na Pacifiku pripovijeda o bijedi obitelji sitnih kolonista, udovici i njezino dvoje djece Suzanne i Josephu, u Francuskoj Indokini s kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća. U želji da se obogati, majka je od kolonijalne uprave kupila zemlju koja se pokazala jalovom, jer je periodično poplavljuje Pacifik. Ona se buni protiv katastra, koji ju je opljačkao, bori se protiv prirode i podiže brane, u unaprijed izgubljenoj bitci.

"Imala je toliko nevolja od kojih je postala neman neodoljive privlačnosti da su joj djeca, tješeći je u nevoljama, bila u opasnosti da je nikada ne napuste, pokoravaju se njezinoj volji i propadnu sa svime ostalim."

U izabranom odlomku Joseph postaje pripovjedač koji sestri govori o trenutku kada je prekinuo pupčanu vrpcu osjećaja što ga vežu za obitelj. Dvadeset mu je godina i dok očekuje ženu koja će ga otrgnuti od majke i sestre, on je odmah prepoznaje dok prolazi pred njim. Lina će u njegovom životu igrati dvije uloge, erotsku i majčinsku, kao ljubavnica i zaštitnica. Učinit će ga drukčijim muškarcem: "Lice mu je odavalo takvu sreću da ga više nisu prepoznavali."

Brana na Pacifiku bio je najdraži autoričin roman, a ista je autobiografska osnova bila predložak njezinom u nas mnogo poznatijem romanu Ljubavnik.

U posljednjem filmu njemačkog redatelja R.W. Fassbindera koji je ekranizacija ovog Genetovog teksta, i u kojem ulogu Madame Lysiane tumači Jeanne Moreau, ta je misao iskazana stihom Oscara Wildea: Each Man Kills The Thing He Loves.

 


Reci što misliš!