U bespućima Frankfurta teško je bilo pronaći nekoga kome je format e-knjiga potpuno simpatičan i tko je na ti s tim formatom, ali one su i dalje priča broj jedan

Australski izdavač Gordon Cheers na Frankfurtski sajam knjiga doputovao je s oglednim primjerkom najveće knjige na svijetu, piše 'Jutarnji list' . Primjerak tog atlasa, dva metra širok i tri metra visok, koštat će sto tisuća dolara.

Nekoliko paviljona dalje britanski bestseler-autor Ken Follett predstavljao je novi roman, ali i multimedijalnu verziju "Stupova zemlje", namijenjenu za "čitanje, gledanje i slušanje". Pogubili ste se među brojnim likovima priče smještene u Follettovu srednjovjekovnu Englesku? Nema problema, samo jednim dodirom otvorit će vam se "interaktivno stablo likova" i lako ćete pohvatati konce.

U sklopu multimedijalne, interaktivne e-knjige dobivate i intervjue s autorom, njegov dnevnik, glazbu, isječke iz televizijske serije nastale po romanu i još mnogo toga. Na pitanje: "Ne ubija li to maštu čitatelja?" agenti nemoćno sliježu ramenima.

Australski izdavač novotarijama se ne zanima. Njegov rezon je jednostavniji. "Želim nešto ostaviti iza sebe. Danas je sve digitalno i nestaje u sekundi. Ovo će tu biti tu i za petsto godina", samouvjereno je izjavio novinarima.

Follett i Cheers, i na simboličnoj i na realnoj razini, isticalo se, dva su suprotstavljena pola ovogodišnjeg Frankfurtskog sajma knjiga.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle otvarajući Sajam, uključio se u rasprave te ustvrdio: "Knjiga će preživjeti sve one koji je danas žele pokopati".

Uzalud su izgleda bila sva upozorenja: koncentrirajte se na sadržaj, ne opterećujte se toliko formom. U bespućima Frankfurta teško je bilo pronaći nekoga kome je format e-knjiga potpuno simpatičan i tko je na ti s tim formatom, ali one su i dalje priča broj jedan.

Stoga se raspravljalo o tome kako odrediti cijene, u što uložiti novac, kako platiti autorima...

Iako e-knjige još uvijek donose zanemarive prihode, izdavači pošto-poto žele izbjeći sudbinu diskografske industrije, koja je prva počela objavljivati digitalne nosače zvuka (CD), ali se loše snašla u eri interneta i tehnološkoj revoluciji koja je nastupila s njim.
Nove prilike za pisce

"Uplovili smo u nepoznate vode, normalno je da smo svi nervozni", smatra Victoria Barnsley, direktorica HarperCollinsa. Jedno je sigurno - ionako golema produkcija knjiga ne pokazuje znakove posustajanja. Reklame za nove knjige, u kojem god formatu bili, dobivat ćemo sa svih strana, uključujući i mobitele.

Promjena industrije muči i pisce kojih je, čini se, sve više i više. Kritičara je, pak, sve manje i uglavnom se bave već etabliranim autorima.

U recesijskim vremenima mladi autori na ugovore velikih kuća koje će im osigurati vidljivost u tradicionalnim medijima baš i ne mogu računati.

Za one željne reakcija otvorene su zato različite inačice online društvenih mreža namijenjenih piscima, kao što su amwriters.com, Dublit.com, koji se reklamira kao Youtube pisaca ili pak BookRix. com, zamišljen kao književni MySpace. Na Frankfurtskom sajmu, koji je vrata zatvorio u nedjelju, objavljena je i vijest da je jedan od 63 tisuće BookRixovih korisnika potpisao ugovor s velikim izdavačem. Detalji nisu otkriveni.

Neugodno mi je što sam ovako glup, jedan je od prvih rečenica koju je njemačkoj publici uputio Jonathan Franzen. Strka oko njegovog novog romana "Sloboda", prenijela se i s druge strane Atlantika pa je Franzenovo prvo predstavljanje na Plavoj sofi privuklo velik broj zainteresiranih.

Njegova primjedba nije bila rezultat nesnalaženja s pitanjem iz publika, nego nesnalaženje u njemačkom jeziku. Unatoč teškoćama, bivši berlinski student, ustrajao je na njemačkom i šarmirao publiku. Zasigurno nije odmoglo ni to što je priznao kako je njemačka književnost bila presudna za njega kao autora.

Franzen je bio tek jedna od zvučnih imena koja su gostovali na Sajmu, a o svojim knjigama govorili su Ingrid Betancourt, Bret Easton Ellis i David Grossman, dobitnik Nagrade za mir. Kad su u pitanju budući trendovi, nemoguće je išta predvidjeti: u vrijeme dok Larssonove knjige i dalje vladaju svjetskim top-ljestvicama, neki tipuju da bi ruski noir trebao preuzeti palicu, drugi se klade na horore, treći na provjerene autore...

JL/ezd