Knjiga je izdana u nakladi Matice Hrvatske iz Gruda (Bosna i Hercegovina) i Udruge 3000 godina iz Zadra

Knjiga književnika Tomislava Marijana Bilosnića jednostavno naslovljena „Zvonko Bušić" s podnaslovom „Kronika o povratku Zvonka Bušića u domovinu" na predblagdanskim predstavljanjima u Splitu, Grudama, Slavonskom Brodu i Vinkovcima, izazvala je izuzetno velik interes brojne čitalačke publike.

Poslije vrlo uspješnog splitskog predstavljanja (16. prosinca), gdje je o knjizi pred više od pet stotina uzvanika govorio dr. Ivan Bošković, knjiga „Zovonko Bušić", predstavljena je 21. prosinca 2010. godine i pred mnogobrojnom publikom u Grudama u susjednoj Bosni i Hercegovini.

U kinodvorani u Grudama knjiga je predstavljena u sklopu tradicionalne kulturne manifestacije 5. dani Matice hrvatske u Grudama 2010. O samoj knjizi govorio je Mario Bušić, ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Zapadnohercegovačkoj županiji, koji je ujedno i urednik izdanja, kao i autor Tomislav Marijan Bilosnić. Hercegovačkoj publici predstavio se i vinovnik događaja o kojima knjiga govori, hrvatski rodoljub i uznik s najdužim stažom Zvonko Bušić.

Na inicijativu i u organizaciji HSP dr. Ante Starčević Podružnica Slavonski Brod i Županijskog vijeća BPŽ u Slavonskom Brodu, u prostorijama HVIDRA-e, 28.prosinca 2010. godine organizirano je predstavljanje knjige „Zvonko Bušić", kojemu je nazočilo više stotina građana Slavonskog Broda.

O knjizi i razlozima njenog izdavanja kao moderator govorio je povjesničar Petar Bašić iz Slavonskog Broda, autor knjige Tomislav Marijan Bilosnić i osobno Zvonko Bušić. Uz predstavljanje knjige svoj nastup imala je i poznata kantautorica i etno-glazbenica Lidija Bajuk, koja je izvela je nekoliko napjeva sa svog novoizišlog albuma hrvatskih božićnih napjeva „Zipčica".

U sklopu prednovogodišnjeg predstavljanja knjige „Zvonko Bušić" po Slavoniji ista je 29. prosinca predstavljena i u kazalištu „Joza Ivakić" u Vinkovcima. Organizatori ovog predstavljanja su Matica Hrvatska Vinkovci i Matica iseljenika iz Vukovara. Događaju je prethodio prijem predsjednika Skupštine Vukovarsko-srijemske županije Antuna Žagara, koji je u svom uredu primio Zvonka Bušića, njegovu suprugu Jelienne Eden, autora knjige Tomislava Marijana Bilosnića, te etno glazbenicu Lidiju Bajuk. Prijemu su nazočili i Mato Golubičić, zamjenik vukovarsko-srijemskog župana, te Grga Krajina, pročelnik županijskog Odjela za školstvo, kulturu i šport.

Program u Vinkovcima je ispred Matice Hrvatske Vinkovci otvorio i vodio predsjednik dr. Dražen Švagelj. U programu su uz autora knjige Tomislava Marijana Bilosnića sudjelovali i Julienn Bušić i Zvonko Bušić, kao i Lidija Bajuk sa svojim glazbenim nastupom. Među više stotina posjetitelja ove večeri našao se i veliki broj dužnosnika grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije, te veliki broj djelatnika iz domene prosvjete i kulture iz više okolnih mjesta.

Knjiga „Zvonko Bušić" je kronika o povratku Zvonka Bušića u Domovinu koja dokumentirano govori o razlozima otmice aviona 10. rujna 1976. godine te o uzničkim danima Zvonka Bušića u američkim zatvorima, kao i o njegovom povratku u Domovinu prije dvije godine. Podsjetimo Zvonko Bušić je zbog otmice američkog aviona i smrti policajca koji je poginuo pri pokušaju demontiranja bombe u podzemnoj željeznici u New Yorku odležao 32 godine u američkim zatvorima. I danas, nakon tri i pol desetljeća ova priča u Hrvatskoj izaziva kontroverze, dok jedni Bušića doživljavaju kao mučenika, drugi ga krste kao terorista, a mišljenja jednih i drugih temelje se na šturim podacima koji su hrvatskim građanima bili dostupni u bivšoj jugoslavenskoj državi. A kako mnogi ni danas ne znaju pravu istinu o ovom događaju to knjiga književnika Tomislava Marijana Bilosnića s pravom izaziva vrlo veliku pažnju publike, što se pokazalo i na svim dosadašnjim predstavljanjima „Kronike o povratku Zvonka Bušića u domovinu". Tako se, od Splita, preko Gruda, do Slavonskog Broda i Vinkovaca, na svim predstavljanjima knjige „Zvonko Bušić" našlo po više stotina zainteresiranih.

Knjiga je izdana u nakladi Matice Hrvatske iz Gruda (Bosna i Hercegovina) i Udruge 3000 godina iz Zadra.