Izložba obuhvaća više od 750 izložaka koji odražavaju visoku razinu stila koji je bio prihvaćen u arhitekturi i industrijskome dizajnu te u vizualnim umjetnostima, glazbi i plesu

Izložba "Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata" otvara se u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Ravnatelj MUO-a te voditelj i koautor dionice o slikarstvu na postavu Miroslav Gašparović napomenuo je kako je riječ o jednoj od najintrigantnijih izložaba zadnjih godina u MUO-u. Istaknuo je kako je art déco, za razliku od drugih stilskih razdoblja, u Hrvatskoj ostao nekako u međuprostoru, javlja HTV .

Tek se nekolicina stručnjaka posljednjih godina bavila ovim razdobljem, rekao je, dodajući kako su izložbom htjeli definirati stilski idiom art décoa i njegove utjecaje na Hrvatsku.

Koautorica koncepcije projekta i urednica kataloga izložbe Anđelka Galić napomenula je kako su radeći izložbu nastojali pokazati odjeke art décoa u svim područjima stvaranja te u kulturi življenja. Ocijenila je da je ilustrirana revija "Svijet" bitno i sadržajno utjelovila duh jednoga vremena te dodala kako će se na izložbi vidjeti i projekcije karakterističnih filmova.

Po riječima koautorice koncepcije i autorice sinopsisa izložbe te dionice primijenjene umjetnosti i dizajna Jasne Galjer, izložba je cjelovita prezentacija onoga što art déco jest. Nismo izložili samo respektabilne izloške materijalne kulture, rekla je, dodajući kako se vide dometi dizajna europske kulture i hrvatski odgovori na njih.

Autorica dionice o modi i stilu života Đurđa Barletta napomenula je kako su u to doba mediji promicali i nametali kulturu te je ocijenila da su tadašnji novinari bili važni posrednici između novonastajućih elita. Rekla je kako je sve počelo s elitom, ali se završilo u masovnosti. Žene su postale vizualni simboli 20-ih i 30-ih godina, ali i glavne potrošačice proizvoda, dodala je.

Po riječima Irene Kraševac, art déco u hrvatsku arhitekturu intenzivnije dolazi tek nakon odlaska i školovanja hrvatskih kipara na zapadu. Smisao art décoa tada postaje arhitektura i urbanizam, rekao je Aleksandar Laslo.

Viktor Žmegač ocijenio je da je art déco, za razliku od umjetničkih stilova s početka 20. stoljeća, komunikativan stil koji se želi približiti javnosti pa ga zato, kako je rekao, možemo nazvati uporabnim stilom.

Kazališnu dionicu art décoa pripremila je Ana Lederer, a vizualni identitet projekta Ranko Novak.

Izložba obuhvaća više od 750 izložaka koji odražavaju visoku razinu stila koji je bio prihvaćen u arhitekturi i industrijskome dizajnu te u vizualnim umjetnostima, glazbi i plesu. Slike, skulpture, fotografije, filmski isječci, plakati i predmeti primijenjene umjetnosti, od pokućstva, stakla, keramike, metala i satova do haljina i modnoga pribora, odabrani su iz fundusa MUO-a te iz drugih hrvatskih muzeja i ustanova i privatnih zbirki.

Izložena su i djela uglednih umjetnika koji su djelovali u tom razdoblju, od Ljube Babića, Vladimira Becića, Vilka Gecana, Marina Tartaglie i Sergeja Glumca do predstavnika koji su odredili razvoj hrvatske arhitekture toga doba - Huge Erlicha, Stjepana Planića, Viktora Kovačića, Drage Iblera i drugih.

Postav izložbe uvodi u razdoblje nastanka mnogih obilježja suvremenosti kao što su utjecaj medija, urbana kultura, turizam, uporaba novih materijala i tehnologija, dizajn, moda i naglašenije sudjelovanje žena u društvenom životu, ističu priređivači izložbe. Može se vidjeti i utjecaj pariške izložbe održane 1925. (Exposition Internationale des Arts Decoratifs et Industriels Modernes) - utjecaj avangarde i povratak tradiciji, napominju autori zagrebačke izložbe.

Izložba je otvorena od 26. siječnja do 30. travnja.