Inače, Bilosnićev 'Tigar', izvorno objavljen 2004. godine u Zadru

U izdanju poznatog časopisa i izdavača 'Poeteka' iz Tirane objavljeno je albansko izdanje 'Tigra' Tomislava Marijana Bilosnića. Više od 150 Bilosnićevih pjesama izravno naslonjenih na pojam tigra preveli su Jehona i Mustafa Spahiu, a uredio jedan od vodećih albanskih pjesnika Arian Leka. Bilosnićev 'Tigar' do svoga zasebnog ukoričenja na albanskom jeziku, objelodanjen je u više albanskih časopisa, revija i novina.

Na Međunarodnom festivalu poezije u Elbasanu, 'Tigar'  je dobio i prvu nagradu 'Crvena ruža Elbasana' (2009.), kao što je s prvom nagradom 'Ilinden'  nagrađen i na Međunarodnom festivalu poezije u Skopju (2007.).

Inače, Bilosnićev 'Tigar', izvorno objavljen 2004. godine u Zadru, uz albanski jezik, do sad je preveden i objavljen kao zasebna knjiga na makedonskom, romskom i talijanskom jeziku. 'Tigar'  je i prva knjiga hrvatskog književnika koja je u cijelosti prevedena i objavljena na romskom jeziku. Talijansku verziju oslikao je poznati talijanski slikar Ugo Maffi. Engleski prijevod 'Tigra',  za cjelokupno englesko područje, u izdanju izdavačke kuće Xenos Books iz Novog Meksika u Sjedinjenim Državama upravo se očekuje. 'Tigar'  je djelomično preveden i na njemački i mađarski jezik, a uskoro se očekuje i prijevod na kineski jezik.

U pogovoru knjizi dr. Živko Nižić, sa Sveučilišta u Zadru, inače dobar poznavatelj Bilosnićeva stvaralaštva o 'Tigru' piše i ovo:

'Uistinu je originalno i zahtjevno uzeti tigra kao ogledalo, refleks vlastitog totaliteta. Zato Bilosnićev tigar ili Bilosnić tigar ne može zadržati klasične doživljaje tigra bez obzira na varijante i simbole koji su u običnoj ljudskoj predodžbi. Preko tigra pjesnik gradi čudesan kubistički pogled u osobni egzistencijalni svemir. Pjesnikov je tigar zato i lirski i dramski i epsko herojski. Ne samo jaki simboli koji čvrsto drže kreiranje na gotovo istom tonalitetu već upravo povremena metonimizacija tigra i oblikovanje prema vlastitoj biografiji ostavljaju najdublji pjesnički trag. Ti su autobiografski elementi poistovjećivanja vlastite snage s moćnim tigrom pa i njegovom krvožednosti bliski autorovim životnim situacijama koje su ga nudile (kao zvijer) na odstrijel. Tigar tako postaje ključ, ljubav za poniranje u vlastitu dušu, privatnu osobnost, sklop za analizu vremenske faktografske i intelektualne biografije. Što je ono što je proživio značilo i što znači meni i mojoj intimi, pita se zapravo Bilosnić. Tigar je za njega onaj isti pjesnički agens koji je Laura bila za prvog velikog modernog pjesnika Petrarcu da bi analizirao ne svoju ljubav već smisao vlastite egzistencije u toj ljubavi... Ispovijedam sebe kroz tigra, ali dušu ne dam nikome osim tigru, sebi poručuje pjesnik. Pjesma 'Moje tigrovsko ime'  ima religijski transformatio u stilu Sv. Franje: 'Ljudi su braća tigrovima'.  I dalje u pjesmi 'Misao o porijeklu tigra'  pita se zaključujući pjesmu: 'odakle otac tigra / majka njegova / koja ga nikad ne spominje' . Slično se pitao i engleski pjesnik William Blake u svojoj poznatoj pjesmi o tigru: 'Tiger! Tiger! burning bright / In the forests of the night, / What immortal hand or eye / Could frame thy fearful symmetry?'  I druga Blakeova pitanja u ovoj pjesmi o tigru su ona koja pritišću Bilosnićevu svijest. On tigra ekspandira u sve: 'Ovaj tigar s tijelom mjeseca',  'Suora luna', reći će Sv. Franjo kojega su neki interpreti doživjeli kao panteistu; analogno u okviru Bilosnićeve transformatio možemo reći da je pantigrist.

Arian Leka, poznati albanski pjesnik i urednik knjige primjećuje kako Bilosnićev Tigar nastavlja živjeti, bez obzira što je riječ o jednoj d najugroženijih životinjskih vrsta,  jer TMB ponovo oživljuje pjesničkog tigra, poeziju kakvu su započeli W. Blake, B. Yets, R. Tagore, R. Emerson, E. Pound i J.L. Borges. Albanski izdavač Bilosnića nadalje doživljava kao l' enfant terrible umjetnoti.

Bilosniću su dosad na albanskom jeziku, uz mnoge pjesme, putopise i prozu, kao zasebne knjige objavljene zbirke «Velebit» (2007.), 'Koji jedu ribe'  (Ata që i hanë peshqit», 2009.) i 'Kalendar sna' (Kalendari i ëndrrës, 2009.).