Kultura

Ruski labudovi na Višnjiku

Baletna priča o dobru i zlu

Baletna priča o dobru i zlu

Već prvoga dana kada su puštene u prodaju, u Zadru su planule ulaznice za Labuđe jezero u izvedbi Carskog ruskog baleta. Iznenađujuće velik interes Zadrana rezultirao je time da je ansambl odlučio održati posebnu izvedbu, za one koji su ostali bez mjesta u dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku.

Dovoljno je samo spomenuti balet, gotovo odmah pomišljamo na Labuđe jezero. Jedna od najpoznatijih baletnih izvedbi prekrasna je priča o dobru i zlu, koju je majstorski preuzeo Petar Iljič Čajkovski, velikan ruskog romantizma, i stvorio nezaboravnu glazbu koja se danas smatra jednim od njegovih ponajboljih ostvarenja. Šteta što nije doživio trijumf. Naime, 1877. godine, nakon izvedbe u Boljšoj teatru, Čajkovski se 'osjećao posramljeno', a tek 1895., kada je 'Labuđe jezero' izvedeno u Marijinskom teatru, u novom je pristupu dobilo priznanje kakvo zaslužuje.

Čarobna, romantična bajka priča je o princezi Odette, koju je zli čarobnjak Von Rothbart pretvorio u labudicu, i princu Siegfriedu kojem čarobnjak pokušava podmetnuti svoju kćer Odile za ženu, te ne prestaje oduševljavati generacije diljem svijeta, a za baletni ansambl predstavlja izuzetan repertoar, traži perfekciju i napor. Uloga Bijelog labuda, Odette, smatra se vrhuncem u karijeri svake klasične balerine.

Prije početka izvedbe, čuli smo kako će Turistička zajednica Zadar dio prihoda od ulaznica donirati u humanitarne svrhe za žrtve tsunamija i potresa u Japanu, pa je pročitana i zahvalnica koju nam je uputio japanski veleposlanik, Yoshio Tamura

Dvorana Krešimira Ćosića sinoć je postala mistična šuma. Iako su ruski labudovi plesali na, kako je to uobičajeno na baletnim turnejama - glazbu s matrice, publika je uživala u vizualnom doživljaju. Nažalost, jedan je dio publike u cijelosti imao pogled na ulaz/izlaz, pošto nije bio osiguran paravan koji bi u tom slučaju dobro poslužio.

Araptanova Yaroslava graciozna je u ulozi Odette, no ipak nešto manje karizmatična od Bekzhanova Narimana, uvjerljivog kao princ Siegfried. Zadarska je publika posebno snažnim aplauzom nagradila njihove solo dionice, a ništa manje zapaženi nisu ostale ni čak dvije dvorske lude, čije su lepršave dionice ostavile efektan dojam. Publiku je očarala i Sokolnikova Mariya kao Crni labud - Odile.

Izuzetno je prošao ples malih labudova, pas de quatre. Plesačice odlikuju precizne linije i lakoća skoka, a kostimi i svjetlosni efekti - osobito dojam svjetlosti punog mjeseca i površina jezera - pozornicu su transformirali u čaroban svijet iz bajke. Svakako ne treba zaboraviti ni Volkov Alexandera, koji je pravi izbor za opakog Von Rothbarta.

Carski ruski balet 1994. godine osnovali su Gedeminas Taranda, umjetnički direktor ansambla i član Bolshoi teatra te Nikolaj Anokhina, bivši solist trupe narodnih plesova Igora Moiseyeva, na inicijativu legendarne primabalerine Maje Plisetzkaye koja je počasna predsjednica Ansambla.

Nekoliko puta gostovali su u Hrvatskoj: u pulskoj Areni, u KD Lisinski u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Rijeci, a u njihovoj vrhunskoj izvedbi sinoć je uživalo i šest tisuća Zadrana.

FOTOGALERIJA 1

FOTOGALERIJA 2

 


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.