Jučerašnji program zaista je bio poslastica za dušu. Zadarski komorni orkestar i Latica Honda-Rosenberg priredili su koncert o kojem će još dugo pričati

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru okupili su se sinoć ljubitelji skladbi klasične glazbe. Koncertna sezona nastavila se još jednim nastupom zadarskog komornog orkestra, ali ovaj puta im se pridružila posebna gošća, Latica Honda Rosenberg na violini.

Orkestar i glavna violinistica napravili su savršenu atmosferu svirajući kao nikada do sada, moglo se čuti komentare iz publike. Predivne melodije Schuberta, Vivaldia i Bartóka osvojile su Zadrane i u pojedinim sekvencama ostavili je bez daha.

Latica Honda-Rosenberg dobitnica je najviših priznanja na međunarodnim natjecanjima: u Mannheimu (1985.), Scheveningenu (1990.), Sionu (1990.), Tokiju (1992.), Bruxellesu (1993.), Bonnu (1994.) i u Hannoveru (1994.). Svojim nastupima, i kao solistica i s orkestrima, oduševljavala je publiku diljem Europe te u Izraelu i u Japanu. Svira na veličanstvenom glazbalu Domenica Montagnane koje datira iz davne 1732.

Jučerašnji program zaista je bio poslastica za dušu. Zadarski komorni orkestar i Latica Honda-Rosenberg priredili su koncert o kojem će još dugo pričati, ali i s nestrpljenjem ponovno očekivati:

1) Peter SCHUBERT (1797. - 1828.) Rondo u A-duru za violinu i gudače D. 438

Da je suditi po količini skladanih koncerata, austrijski skladatelj Franz Schubert do danas bi zasigurno ostao nepoznat. No, sudeći po kvaliteti glazbenog materijala koja se skriva u njegovim malobrojnim koncertima, te ukupnom izuzetnom doprinosu u povijesti glazbe, ovaj prerano umrli romantičar ima osigurano mjesto među zvijezdama.

Rondo u A - duru za violinu i gudače nesumnjivo je Schubertovo remek-djelo virtuoznih karakteristika u solističkoj dionici. Paralelno s tim, jedan je izuzetno privlačan glazbeni kolaž sačinjen od najljepših glazbenih uradaka zrelog romantizma. Ima tri teme - uvodnu veselu i plesnu, drugu folklorne provenijencije i posljednju izrazito dramatičnog karaktera potenciranog izmjenama dura i mola. Teme su grupirane u oblik proširenog ronda koji svojom ljepotom pomalo podsjeća na predivne završne stavke Mozartovih violinskih koncerata.

2) Antonio Lucio VIVALDI (1678. - 1741.) Četiri godišnja doba za violinu solo, gudače i continuo, op. 8

Proljeće (Allegro, Largo, Allegro)
Ljeto (Allegro non molto, Largo, Allegro)
Jesen (Allegro, Largo Allegro)
Zima (Allegro non molto, Largo, Allegro)

Antonio Vivaldi skladatelj je koji je odigrao jednu od najznačajnijih uloga u razvoju glazbenog baroka. Glazbu je učio od oca, violinista u Duždevoj palači u Veneciji, a kasnije i od Giovannija Legrenzija, jednog od najznačajnijih orguljaša svoga doba. Svoj skladateljski talent započeo je razvijati pišući djela za mlade siromašne glazbenice u instituciji Seminario musicale dell' Ospitale della Pietà.

Zahvaljujući interpretacijama mladih glazbenica, za njega se pročulo u čitavoj Veneciji. Neprestano je pisao i konstantno razvijao svoj skladateljski talent. Njegova glazbena literatura istaknula je vrijednosti izvođača kojeg danas prepoznajemo po jedinstvenoj virtuoznosti i stilu.

Četiri godišnja doba za violinu solo, gudače i continuo djelo je kojim je Vivaldi osvojio najširu publiku (posebice 20-st.). No, manje poznata činjenica je da se radi o prvom programnom djelu u povijesti glazbe na orkestralnom području.Vivaldi je u ovom djelu htio oponašati izvanglazbena zbivanja, ali je to istovremeno činio s mnogo ukusa pazeći da dosljedno održi atmosferu i raspoloženje svakog pojedinog stavka.

3) Béla Viktor János Bartók (1881. - 1945.) Rumunjski plesovi: Jocul cu bâta, Brâul, Pe Loc, Buciumeana, Poarga Românească, Mărunţel

Mađarski skladatelj Béla Bartók izuzetno je rano pokazao svoj izniman glazbeni talent. Već u osmoj godini počeo je skladati, a u desetoj javno nastupati kao pijanist. Nakon završetka studija glasovira i kompozicije 1904., krenuo je u proučavanje glazbenog folklora rodne Mađarske i susjednih zemalja.

Folklorna mu je građa pomogla u pronalaženju vlastitog skladateljskog jezika. Gotovo nikad nije koristio izvorne folklorne citate već je cjelokupnu materiju koristio tek kao putokaz u stvaranju atmosfere koja je u svojoj podlozi imala neoklasicistički, ali i avangardni stav. Folklor je dodatno obogatio njegov harmonijski jezik i ritam.

Rumunjski plesovi jedan su od plodova njegovog proučavanja izvan rodne zemlje . Radi se o suiti originalno pisanoj za glasovir koju čini šest međusobno povezanih rumunjskih plesnih melodija.
Djelo je nastalo 1915., a sam ga je skladatelj orkestrirao dvije godine kasnije. Taj nadasve efektan ostvaraj jedno je od najpopularnijih majstorovih dostignuća koje u najrazličitijim obradama ne silazi sa svjetskih koncertnih pozornica.

Najava sljedećeg koncerta:

Humanitarni koncert za recesijsku grupu Caritasa Zadarske nadbiskupije, četvrtak 5. svibnja 2011. u 20 sati.

Svečana dvorana Sveučilišta, Ciklus più mosso – mladi zadarski glazbenici. Petra Škara, klavir - Liszt, Schubert, Rahmanjinov, Chopin