Subversive fest
Pokret nesvrstanih mogao bi opet imati važnu ulogu
Sinoć je u kinu Europa u 20 sati otvoren drugi dio Subversive Film Festivala. Riječ je o međunarodnoj konferenciji na temu emancipacijske borbe, koja je započeta javnim razgovorom na temu Pokreta nesvrstanih, u kojem su sudjelovali Budimir Lončar, Tvrtko Jakovina, Ivan Iveković, Dejan Jović i Samir Amin.
Prigodni broj časopisa Up & Underground, koji uvijek izlazi u vrijeme festivala, posvećen je temi dekolonizacije, opremljen odličnim fotografijama s lica mjesta i ispunjen tekstovima ljudi kao što su intelektualni guru Crvenih brigada Antonio Negri, suautor antiglobalizacijske kritike 'Imperij', nezaobilazni Slavoj Žižek, Terry Eagleton, Britanac David Harvey, ugledna spisateljica i aktivistica za ljudska prava Arunddhati Roy. Sve u svemu, Subversive Film Festival ove se godine predstavlja u svom vjerojatno najjačem izdanju, što je potvrdilo i otvaranje teorijskog dijela.
Međunarodna konferencija 'Nove emancipacijske borbe'
započela je temom Pokreta nesvrtsanih, jedne od ključnih
odrednica Titove Jugoslavije. Ovaj međunarodni pokret, koji danas ima više od
120 članica, službeno je započet velikom konferencijom u Beogradu 1961. te je
igrao važnu ulogu u tada Hladnim ratom podijeljenom svijetu,
kao alternativa bipolarnom svijetu. Dosta se za afirmiranje važnosti Pokreta
nesvrstanosti u hrvatskoj javnosti angažirao povjesničar Tvrtko
Jakovina, napisavši o tome i opširnu i hvaljenu knjigu 'Treća strana
Hladnog rata', pa je bilo logično da će on biti jedan od govornika koji su se u
kinu Europa okupili.
Ostatak ekipe činili su diplomat Budimir Lončar, posljednji
jugoslavenski veleposlanik u Egiptu Ivan Iveković, danas
profesor Američkog univerziteta u Kairu, pa politolog Dejan Jović,
trenutačno savjetnik predsjednika Josipovića. Međunarodne snage predstavljao je
samo Samir Amin, jer su Latinka Perović i Amr
Moussa otkazali u zadnji čas. Ona zbog zdravstvenih razloga, a bivši
tajnik Arapske lige Moussa zato što se upravo kandidira za predsjednika Egipta.
Iako je večer bila kišna, kino Europa lijepo se ispunilo publikom, kojoj je
raspon godina bio doista između sedam i 77. Okupljene su kratko pozdravili Mišo
Devčić, spiritus movens cijelog projekta, jednim nervozno
energičnim govorom, i opušteni Srećko Horvat, a onda je riječ
prepuštena Ivekoviću, koji je na sebe preuzeo ulogu moderatora diskusije.
Započeo je iskusni Budimir Lončar istaknuvši da je Subversive Film Festival
svjetska vrijednost, jer Zagreb stavlja na intelektualnu mapu svijeta,
osvrnuvši se u starom stilu i na mladost u publici na kojoj ostaje budućnost.
Nakon toga je prešao na Pokret nesvrstanih rekavši da se trebamo postaviti tri
pitanja: što je Pokret postigao, u čemu nije uspio i je li danas relevantan.
Podsjetio je da je sve započelo s tek 25 zemalja te da je Pokret nesvrstanih 30
godina djelovao u uvjetima blokovske podjele svijeta. Ivan Iveković naglasio je
i antikolonijalni element Pokreta nesvrstanih koji su sa sobom donijele azijske
i afričke zemlje.
Povjesničar Tvrtko Jakovina osvrnuo se na mitove oko nastanka Pokreta,
ustvrdivši da se to zapravo kao ideja pojavilo na Titovom dugom putovanju oko
Afrike, kada je 72 dana plovio od sjevera do juga tog kontinenta. Legendarni
susret Tita, Indijca Nehrua i Egipćanina Nasera, koji se smatra začetkom
Pokreta, zapravo je bio dobro režirana fotoprilika. Jakovina smatra da je
Jugoslavija bila motor pokreta, da je zbog toga dobila na važnosti u
međunarodnim odnosima te da bi današnja hrvatska vanjska politika trebala
izvući pouku.
Politolog Dejan Jović kao najveći doseg Pokreta nesvrstanih
istaknuo je to što je nudio alternativu u odnosu na moćnike te predstavljao
borbu protiv statusa quo koji establišment uvijek želi zadržati. U politici se
često potencira narativ da drukčiji svijet nije moguć, pa je Pokret nesvrstanih
u vrijeme američko-sovjetskog sukoba nudio jednu novu ideju. On, naravno, nije
mogao prevladati, ali je pokazivao različite mogućnosti i otvarao prostore
slobode.
Budimir Lončar naveo je da za uspjehe Pokreta smatra to što je utjecao na
smirivanje blokovskog nadmetanja, zagovarao suživot različitih kultura i
civilizacija, pridonio osnaživanju UN-a, u kojem je igrao nezaobilaznu ulogu.
Kao promašaje Lončar vidi nedovoljan emancipatorski potencijal u društvenom
smislu, jer se Pokret sastojao od mnogo autokratskih režima, kojima je na prvom
mjestu bila nacionalna emancipacija od velikih imperijalnih sila. Iveković je
upozorio da je danas NATO novi imperijalni instrument, s obzirom na to da vojno
djeluje u Afganistanu, ali i u Libiji, u skladu s američkim interesima.
Gost iz arapskog svijeta Samir Amin obratio se prisutnima na
engleskom, prvo ističući fotografiju mladog Sjevernoafrikanca, kako prkosno
veže maramu oko lica, koja je ovogodišnji vizual Subversivea. I doista, u tim
očima jedino se vidi odlučnost i nada u bolje sutra, pa se aktivistički istup
Samira Amina dobro uklopio u takvu atmosferu.
Amin je naglasio da se pozitivna promjena upravo događa u arapskom svijetu te
da bi Pokret nesvrstanih mogao opet igrati važnu ulogu na svjetskoj sceni. Po
njegovoj analizi, Pokret je prije imao veliki utjecaj jer je tjerao velesile da
se prilagođavaju međunarodnim propisima i dogovorima, nagovještavao
policentričan svijet i otvarao vrata socijalnom napretku. Amin smatra da danas
živimo u kapitalističko-imperijalnom svijetu te da bi Pokret nesvrstanih trebao
nuditi i socijalnu alternativu protiv kapitalističke globalizacije. To bi
trebao biti novi intelektualni projekt ljevice, jer kapitalizam dugoročno
proizvodi sve veću nejednakost te onemogućuje socijalnu mobilnost.
Zbog toga bi Pokret nesvrstanih, kaže Amin, mogao imati svoj drugi val, u kojem
traži autonomiju u odnosu na globalni kapitalizam, sa snažnim naglaskom na
socijalnoj pravdi. U svakom slučaju, već je prvi panel teorijskog dijela SFF-a
pokazao da će se moći čuti zanimljivih razmišljanja, koja bi doista trebala
opravdati ambiciozno zamišljeni naziv pokrivanja Novih emancipacijskih
borbi.
U sljedećim danima slijede okrugli stolovi, predavanja, promocija knjige ta
gosti poput Žižeka, Baumana, Eagletona. Treba napomenuti da Srećko Horvat nije
uspio okupiti i diskutante i/ili diskutantice koji bi o emancipacijskim borbama
govorili iz žensko-feminističke perspektive, što bi bilo zanimljivo čuti, no
ostatku najavljenog programa nema se što zamjeriti. Zagreb doista ovih dana
jest jedno od intelektualnih središta svijeta.
Vezane vijesti
-
-
-
Ovogodišnje, 9. izdanje festivala održava se od 1. do 16. svibnja u zagrebačkim kinima Europa, Tuškanac i MM Centru, a posvećeno je politikama prijateljstva
-
Izdvojeno
-
Policijski službenici Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar proveli su kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama.
-
Joško Čagalj Jole, omiljeni splitski pjevač poznat po energičnim nastupima i zaraznom veselju, ponovno će razveseliti Zadrane na Adventu.
-
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Zagrebu da Hrvatska želi da proces dijaloga između Kosova i Srbije dovede do normalizacije odnosa i međusobnog priznanja, no njegov kosovski kolega Albin Kurti je kazao da je za to potrebna "normalna Srbija", koja trenutno nije "demokratska".
-
„Kao što pomorci, boreći se s valovima, brodom sigurno uplove u porat, tako i CTG aparat, koristeći ultrazvučne valove, pomaže pri sigurnom porodu“; tako je ravnatelj Pomorske škole Zadar, Marin Perinić, sasvim lijepo dočarao još jednu u nizu donacija svoje škole usmjerene prema Općoj bolnici Zadar, točnije Službi za ginekologiju i opstetriciju.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.