Kultura

Bogata ornamentika

I "četverokuka" uskoro na UNESCO-ovoj listi kulturne baštine?

I

Tipičan za područje Bukovice i Ravnih kotara, četverokuka je vez koji se radi tankom niti svilenog ili pamučnog konca na trakama, kvadratima, trokutima i pačetvorinama čohe

Izvučen iz zaborava 19. stoljeća i iz vitrina muzejskih etnoloških zbirki, šareni vez "četverokuka" s područja Bukovice i Ravnih kotara u samo nekoliko mjeseci u Zadru je postao hit, piše slobodnadalmacija.hr

Uskoro će se, na inicijativu Narodnog muzeja, naći i na suvremenoj odjeći, što će biti predstavljeno svojevrsnom modnom revijom, a prema UNESCO-u je upućen prijedlog da četverokuka, poput paške čipke, bude uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine. Ovaj šareni vez već se nalazi na brojnim uporabnim predmetima koji se mogu kupiti u Zadru, a najviše u suvenirnici Narodnog muzeja - notesi, vrećice za lavandu, magneti...

Na tradicijskoj odjeći sjeverne Dalmacije, čiji se primjerci čuvaju u Etnološkom odjelu našeg muzeja, prisutan je izvanredan kolorit četverokuke. Uz kolorit, zadivljuje tehnika kojom se izrađivao ovaj šareni vez. Uz pomoć Marije Vrkić Žuvanić, koja je autorica knjige o četverokuki, Narodni muzej Zadar je organizirao radionice čije su polaznice savladale specifičan način izrade ovoga tradicijskog veza iz 19. stoljeća.

Naučene vještine izrade veza polaznice dalje koriste u brojne svrhe, od direktnog vezenja ukrasa na nekim dijelovima odjeće ili nakita, do aplikacije takvog motiva na željeni predmet - kazala je ravnateljica zadarskoga Narodnog muzeja Renata Peroš, dodajući da je interes za radionice bio iznad očekivanja, zbog čega je Razvojna agencija Zadarske županije ponudila pomoć kako bi se iz europskih fondova dobila sredstva za radionice i daljnji razvoj "projekta četverokuka".

Tipičan za područje Bukovice i Ravnih kotara, četverokuka je vez koji se radi tankom niti svilenog ili pamučnog konca na trakama, kvadratima, trokutima i pačetvorinama čohe. Još u 19. stoljeću tako izvezeni komadi čohe slagali su se pravilnim redoslijedom i prišivali uglavnom na odjeću i obuću. Šareni vez na čohi ima bogatu ornamentiku, a svaki je ukras oblikovan u varijacijama od dvokuke do četverokuke, osmerokuke pa i do tridesetšesterokuke na samo jednoj pačetvorini čohe, ali je uvijek u osnovi četverokuka.

Nastavljamo s aktivnostima da ovaj zaboravljeni i mnogima nepoznat vez postane dio našeg vremena, ne samo izradom novih suvenira i uporabnih predmeta s motivima četverokuke koje nudimo u suvenirnici našeg muzeja. Vidjet ćemo što će sve napraviti zadarski obrtnici nakon završenih radionica, a mi trenutačno radimo na projektu koji će četverokuku "uvesti" u suvremene odjevne predmete i nakit - kazala je Peroš.

SD/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.