Relevantnih istraživanja o broju ljubitelja knjiga odavno nema. Posljednje istraživanje provedeno tijekom 2010. godine na 800 ispitanika (GFK) pokazalo je da je 44 posto ispitanika u tri mjeseca pročitalo knjigu dok ih 56 posto uopće nije ništa pročitalo u tom razdoblju. S druge strane, gledanje televizije jedan je od omiljenih hobija u Hrvata što potvrđuje podatak da njih čak 90 posto provedu barem sat vremena ispred malih ekrana.

Kako bi ispitali hrvatsko tržište knjiga odnosno navika hrvatskih građana vezanim uz kupovanje i čitanje knjiga, neprofitna udruga “Knjižni blok” koju su lani osnovali nakladnici “Fraktura”, Izdanja “Antibarbarus”, “Moderna vremena Info”, “Naklada OceanMore”, “Novi Liber” i “Planetopija”, upravo je preko GFK provela opsežno istraživanje čiji se rezultati još obrađuju.

Dok se ne objave nove statistike tog istraživanja, možemo samo površno sagledati situaciju na terenu koja ipak ne izgleda tako crna. Čini se da se knjige čitaju unatoč svim drugim aktivnostima i obvezama današnjice. Posjećeni sajmovi knjiga poput “Interlibera” svijetli su primjer da zanimanje za pisanu riječ raste, raste i broj čitatelja elektroničkih knjiga, a meki uvezi na kioscima dostupni su zbog niskih cijena.

Također, o knjigama se opet dosta priča u medijima, autori i nakladnici se trude, a kad se pojave djela poput trilogije Millenium Stiega Larssona, koje prati i filmska verzija, onda se o knjigama raspravlja satima.

 "Sve to samo je privid. Knjiga u Hrvatskoj već godinama ima loš status. Posudba knjiga po knjižnicama još uvijek je ispod europskog prosjeka, a vjerujem da je i lošije stanje ako se uzmu u obzir lektire koje se moraju čitati. Prodaja knjiga je ove godine drastično pala, čak između 30 do 50 posto. Knjižare se zatvaraju, a u nezavidnoj situaciji su i mali i srednji nakladnici koji će teško opstati. Cjelokupno tržište knjiga nažalost se urušava ", kaže Seid Serdarević iz “Frakture”.

SD/eZd