Posljednja dva izdanja Dubrovačkih ljetnih igara donijela su promjene u koncipiranju njihovog dramskog programa, pa nije trebalo sumnjati da će i 63. sezona najstarijeg, najskupljeg pa onda i najpoznatijeg domaćeg ljetnog festivala donijeti neki iznenađujući novitet. Ove godine dramske karte Igara stavljene su na tri imena: Tomaž Pandur, Oliver Frljić i Saša Božić.

Objavljeno je to na tradicionalnom susretu s novinarima i predstavljanju pretprograma Igara u sklopu dubrovačke Feste sv. Vlaha, pa su do Grada svratili Ivica Prlender, Dora Ruždjak Podolski i Ivan Repušić ili intendant i njegovi pomoćnici za dramski i glazbeni segment festivala.

Kako je Dubrovnik okupljalište inozemnih glazbenih zvijezda, od Repušića se i očekuje da donese kvalitetan i dostupan izbor iz svjetske ponude, što je i učinio, pa se na programu, zasad, nalazi pravi spektar od jazza do baroka. Solisti poput argentinsko- izraelskog pijanista i dirigenta Daniela Barenboima, pijanista Pierre-Laurenta Aimarda i Arcadija Vodolosa te violinističkih zvijezda kao što su Giuliano Carmignola, Nigel Kennedy, Pinchas Zukerman i Ning Feng, uz već stalnu gošću Igara Moniku Leskovar, popunit će glazbeni dio programa u Dubrovniku od 10. srpnja do 25. kolovoza. Uz povratak Mozartovog 'Requiema' u Dubrovnik, u izvedbi The Choir of King's College Cambridge, kako se skupno muzicira publici će i gostima Grada ovoga ljeta pokazati i Freiburger Barockorchester, Venecijanski barokni orkestar, puhački ansambl New Season sa solistima iz Berlinske filharmonije. Ceremonija zatvaranja festivala objedinit će ansamble i soliste, jer će sa Slovenskom filharmonijom zastavu Libertas spustiti sopranistica Inva Mula i bariton Leo Nucci.

No, to su sve gostujuće zvijezde s gostujućim programom, dok dramske premijere nastaju na Igrama i za Igre, te shodno tome pobuđuju i nešto veće zanimanje. Pogotovo nakon što se znaju imena redatelja i njihovi planovi. Iako će i Tomažu Panduru i Oliveru Frljiću i Saši Božiću ovo biti debitantski rad na Igrama, riječ je o kazališnim autorima specifičnih poetika koji nipošto nisu nepoznati. Pandur je svojevrsna legenda slovenskog kazališta iz osamdesetih godina prošlog stoljeća koja i dalje pronalazi publiku za svoje vizualno raskošne projekte, među kojima je jedan od recentnijih i 'Rat i mir', predstava nastala u koprodukciji njegove kompanije, projekta Maribor Kulturna prijestolnica Europe 2012. i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Pandur ima iskustva s ambijentalnim teatrom, postavljao je pod otvorenim nebom i na zaštićenim građevinama, jer 'Tesla Electric Company' igrala je na tvrđavi Minor na Malom Brijunu a 'Hazarski slovar' ('Hazarski rječnik') na ljubljanskom Starom gradu. Zato mu ni Euripidova 'Medeja' kao prva dramska premijera 63. DLJI, kojom planira razigrati tvrđavu Lovrjenac, ne bi trebao biti posebno težak zadatak. Ipak, realizacija komada kakav je ovaj nerijetko prolaze ili padaju na nositeljici naslovne uloge, ali njezino ime - nije objavljeno.

Čak i više nego od Pandura može se očekivati od redatelja koji je od donedavno na ovim prostorima nepostojeće sintagme 'redateljska zvijezda' stvorio gotovo već i brend. Riječ je, naravno, o Oliveru Frljiću, koji će u Dubrovniku postaviti 'Dantonovu smrt' Georga Büchnera, komad o Francuskoj i svim drugim revolucijama koje jedu svoju djecu. S obzirom da je ovaj redatelj već dva puta na poziv ljetnih festivala odgovorio političkom provokacijom, najprije 'Bakhama' na Splitskom ljetu te Škrcem' u sklopu Riječkih ljetnih noći, i u Dubrovniku se može očekivati nešto slično. Ili, možda ipak ne...

I treća premijera ovogodišnjih Igara nije ništa manje zanimljiva, jer još uvijek konceptualni i istraživanju posvećeni redatelj i dramaturg Saša Božić u projektu naslovljenom 'Skup:Igre' pokušat će iz sjećanja svjedoka rekonstruirati davnu režiju Držićevog 'Skupa' koju je na Igrama, kada im je i ravnao, ostavio jedna od važnijih redatelja u povijesti hrvatskog kazališta, Kosta Spaić.

Kako i koliko pamćenje, jedino mjesto gdje predstava živi nakon što joj prođe scenski vijek, određuje kazalište danas, Božić će istražiti u suradnji s Art Radionicom Lazareti, svojevrsnim umjetničkim undergroundom Dubrovnika koji već godinama vodi uporni Slaven Tolj. Ove godine tako će se ponoviti neki stari koprodukcijski modeli: pored ovoga s Art Radionicom Lazareti, i 'Medeja' nastaje u suradnji sa zagrebačkim HNK, što je bila uobičajena praksa koju je sadašnja šefica dramskog programa Igara prekinula uspješnicom 'Revizor' ostvarenom zajedno sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Od repriznih naslova u 2012. ostaju prošlogodišnja 'Kate Kapuralica' u režiji Darija Harjačeka i 'Edip' kojeg je postavio slovenski redatelj Eduard Miler i koji zbog povrede Mislava Čavajde prošlog ljeta igrao zapravo samo jedanput. 'Prizori s jabukom' Ivane Sajko neće biti na programu, ali će igrati u travnju u zagrebačkom Teatru &TD. Nakon ovakvog pretprograma, treba se nadati samo da će se ove godine svi na vrijeme dogovoriti oko toga kako treba izgledati svečano otvorenje Igara i što se na njemu može reći, kako se ne bi ponovio prošlogodišnji 'skando'.