Vuzmena košara zapravo znači uskrsna košara

U povodu Dana kršćanske kulture i uvoda u nadolazeće Županijske dane 2012., Etnološki i Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar, Arheološki muzej Zadar i Samoborski muzej organizirali su kulturno-umjetnički projekt naziva ''Maslina - drvo života''.

Projekt je svečano otvoren u utorak, 27. ožujka, i trajati će do petka, 13. travnja, za vrijeme čega će obuhvatiti mnoštvo različitih kulturno-umjetničkih događanja. Projekt je jučer svečano otvoren izložbom istoimenog naziva ''Maslina - drvo života'', nakon čega su uslijedile:

Demonstracija pletenja Vuzmene košare koja potječe iz samoborskog kraja. Održala ju je mr. sc. Lela Roćenović, viša kustosica Samoborskog muzeja. Nakon nje, održana je i demonstracija Pletenja maslinove grančice u sjevernoj Dalmaciji koju je održala Karmen Turčinov te predavanje o Sv. Anastaziji - poveznici Zadra i Samobora, koje je također održala Lela Ročenović.

Što je zapravo Vuzmena košara, od kuda potječe naziv i koju simboliku krije u sebi, saznali smo od Lele Roćenović.

Vuzmena košara zapravo znači uskrsna košara jer Vuzem je staroslavenski naziv za Uskrs koji se još uvijek koristi u kajkavskim krajevima.

Vuzmena košara sačinjena je od kitice ispletene od raznoraznog bilja koja se za blagdan Cvjetnicu nosi u crkvu kako bi se posvetila. Izrađuje se od drenove rascvjetane stabljike, bršljana, forzicije, vrijeska, a se može dodati i drugo proljetno cvijeće ili biljke (poput masline). Najvažnija je ta drijenova šiba jer drijen, prema legendi, prenosi zdravonosnu snagu na ljude i njihovu stoku. Ljudi su nekada, a i danas, nakon blagoslova u crkvi tu kiticu stavljali u prostor gdje se drži stoka kako bi im ona osigurala zdravlje, ali isto tako, kiticu su stavljali i u kuću za zdravlje i blagostanje ukućana, kazala je Lela Roćenović.

Vjerovalo se i da ova Vuzmena kitica može razbiti oblake. Kada je znala prijetiti tuča, koja je bila vrlo opasna jer znala uništavati cjelogodišnje urode ljudima, te sav njihov rad i trud. Zbog toga bi ljudi s tom cvjetnom granom, Vuzmenom košarom, izašli ispred svojih kuća i ''križali" njome nebo/oblake, ili bi malo suhog lišća i cvijeća s kitice (nakon što bi se ona nakon nekog vremena sasušila), bacili u vatru jer se vjerovalo da će taj dim koji izlazi kroz dimnjak razbiti oblake. Drenova se šiba kasnije koristila i za izradu bičeva za stoku jer se smatralo da se šibanjem prenosi ta zdravonosna snaga.

Ova kitica u sebi nosi i kršćanske elemente jer se nosi na Cvjetnicu, u crkvu na blagoslov. Međutim, ona ima i pretkršćanske elemente jer se vjerovalo da određene biljke imaju izrazito važnu ulogu u očuvanju zdravlja i blagostanja koje prenose svojim prisustvom. Uloga kitice tako je bila i poticanje vegetacije i cjelogodišnji ciklus sazrijevanja i rasta. Stavljalo ju se u polja, vinograde, vrtove,..., kako bi žito, voćnjaci, vinogradi, trava (koja treba stoci), ..., što bogatije i duže donosili plodove. Vuzmenoj su se košari pridavala mnoga čarobna svojstva i funkcije.

Nakon radionica i demonstracija, mnoge su se Vuzmene košare poklonile.

''Nju treba držati cijelu godinu u kući/stanu kako bi donijela za sreću i zdravlje svim ukućanima", kaže Lela.

Iako se čini komplicirana za napraviti dok ju promatrate, Vuzmena košara zapravo se jako jednostavno i brzo radi. Za napraviti jednu Vuzmenu košaru potrebno je svega 40-tak minuta, rekla nam je za kraj Lela Roćenović.