Kolokvij ''Zadarski književni krug“ okupio je velik broj znanstvenika i književnih imena koji su pokazali veliku volju i interes za osvjetljavanjem zadarske književne baštine ali i suvremenih književnih fenomena u Zadru i na zadarskom području

U sklopu obilježavanja Dana Zadarske županije održan je prvi književno-znanstveni kolokvij „Zadarski književni krug" u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, u ponedjeljak 30. travnja 2012. godine s početkom u 10 sati.

Uza Zadarsku županiju kolokvij su inicirali zadarski ogranak Društva hrvatskih književnika i Udruga 3000 godina Za dar.

Na kolokviju su svoja izlaganja fokusirana na zadarske književne pojave i imena iznosili su književnik Tomislav Marijan Bilosnić, prof. dr. sc. Josip Lisac, prof. dr. sc. Šimun Musa, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados, prof. dr. sc. Divna Mrdeža-Antonina, dr. sc. Igor Šipić, književnik Đuro Vidmarović, dr. sc. Dragan Gligora i Sanja Knežević, prof. Također, iako na kolokviju osobno nisu sudjelovali, svoje su radove poslali mr. sc. Božidar Petrač, predsjednik DHK, prof. dr. sc. Sanja Nikčević i mr. sc. Fabijan Lovrić.

Kolokvij ''Zadarski književni krug" okupio je velik broj znanstvenika i književnih imena koji su pokazali veliku volju i interes za osvjetljavanjem zadarske književne baštine ali i suvremenih književnih fenomena u Zadru i na zadarskom području.

Ovo je bio prvi kolokvij ovakve vrste te su teme o kojima se govorilo doista bile raznolike. U izlaganjima je zahvaćena gotovo cijela poslijeratna generacija pjesnika koja je obilježila stvaranje i rast zadarskoga književnoga kruga - Bilosnić je tako govorio o pjesništvu Miljenka Mandže, profesor Musa o pjesništvu Stojana Vučićevića, dok je Šipić obradio maricentrizam u pjesništvu Roka Dobre vukući svojevrsnu paralelu s Bilosnićevim romanom „Listopad". Profesorica Rados vrlo je iscrpno govorila o Zadru u romanu Ivana Aralice „Knjiga gorkog prijekora" a Đuro Vidmarović i S. Knežević izlagali su o Bilosnićevoj zbirci poema „Vila Velebita" iz 1993. godine, tako da je Vidmarović obrađivao Bilosnićev otklon prema ratnoj tematici a Kneževićeva Bilosnićev intertekstualni dijalog sa Zoranićevim „Planinama".

Također, Dragan Gligora iznio je referat o specifičnostima Bilosnićeva pjesničkoga jezika u zbirci „Tigar". U kontekstu zadarskog književnog kruga spomenuti su i pjesnici Luko Paljetak i Momčilo Popadić, te Mirko Vidović i Vladimir Pavić.

Prof. dr. sc. Josip Lisac govorio je o dijalektalnom pjesništvu na zadarskom području. I konačno, svojevrstan program književno-znanstvenog kolokvija ili viđenje njegove strukture u budućnosti vrlo je iscrpno i zanimljivo iznijela prof. dr. sc. Divna Mrdeža-Antonina u svom izlaganju „Zadarski književni krug - neki problemi u pristupu i istraživanju".

Premda su teme izlaganja na ovogodišnjem kolokviju bile raznorodne, okupljanje ovakve vrste pokazalo se ne samo zanimljivim već prije svega potrebitim za širu kulturnu sredinu.

Naime, nacionalna kultura ne može biti u potpunosti definirana ako nije obrađen svaki njezin segment. Drži se da je potrebno nastojati na ravnopravnosti odnosa između manjih sredina s metropolom, jer kultura jednoga naroda ne stvara se u samo jednom gradu ili jednoj sredini već u cjelovitosti regija. Svi sudionici iskazali su želju da kolokvij preraste u godišnju manifestaciju, a riječ potpore održavanju u ime Zadarske županije dao je i Ivan Šimunić, pročelnik Ureda za kulturu i društvene djelatnosti.

Na kraju kolokvija u neformalnom je druženju izabran i organizacijski odbor sljedećega susreta u sastavu - prof. dr. sc. Šimun Musa, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados i prof. dr. sc. Divna Mrdeža-Antonina sa Sveučilišta u Zadru, Tomislav Marijan Bilosnić u ime Društva hrvatskih književnika i prof. dr. sc. Josip Lisac u ime Matice hrvatske.

Svi radovi s prvog književno-znanstvenog kolokvija ''Zadarski književni krug" bit će objavljeni u zasebnom zborniku.