Kultura

Arheološki muzej u crkvi Sv. Donata

Arheološki muzej između dva svjetska rata

Arheološki muzej između dva svjetska rata

1880. crkva Sv. Donata uređuje se za Arheološki muzej i zato se ta godina smatra godinom samostalnog osnutka Arheološkog muzeja

Svojim neprekinutim trajanjem dugim 180 godina Arheološki muzej drugi je najstariji muzej i jedna od najstarijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.

Izrastao je iz kompleksnog Pokrajinskog muzeja koji je osnovan još 1832. godine. Prostorije Muzeja najprije smještene u Osnovnoj školi ubrzo su postale pretijesne te je građa već 1845. premještena u prostore Gimnazije koja se nalazila u nekadašnjem benediktinskom Samostanu Sv. Krševana

Iznimno povoljna prigoda da se u Zadru osnuje poseban Arheološki muzej pružila se 1877. kada je crkva Sv. Donata napuštena kao skladište. Već 1880. crkva se uređuje za Arheološki muzej i zato se ta godina smatra godinom samostalnog osnutka Arheološkog muzeja.

Između dva svjetska rata Arheološki muzej dijeli sudbinu grada Zadra. Pripojenjem Zadra Italiji, Muzej je bio odvojen od svog prirodnog zaleđa pa je njegova djelatnost svedena na okupirano područje grada. Kraje 1930 i početkom 1931. uklonjene su zgrade koje su okruživale Sv. Donat, a tako i pravokutna dogradnja. Na otkrivenom dijelu foruma uređen je dio kamenih spomenika Muzeja. Između 1928. i 1931. preuređena je i obnovljena stalna izložba Muzeja.

Povlačeći se iz Zadra 1943., Talijani su iz Arheološkog muzeja odnijeli većinu najvrjednije građe. Odnijete su i pojedine inventarne knjige Osim toga,, bombardiranjem grada '43. i '44. na Zelenom trgu zapadno od Sv. Donata, zapaljena je zgrada u kojoj su bili uredi Muzeja , arheološka građa, knjižnica i svi odjeli Muzeja, osim izložbe u Sv. Donatu. Početak rada Muzeja u novim uvjetima povezan je s imenom Stjepana Gunjače koji krajem '44. dobio propusnicu da može doći u povijesnu jezgru Zadra, slobodno se kretati po čitavom gradu i obilaziti sve kulturne institucije radi prikupljanja potrebnih podataka.

Gunjača je ubrzo preuzeo i upravu Arheološkog muzeja. U skromnim mogućnostima uređene su zbirke muzeja u SV. Donatu, postavljene legende i natpisi na hrvatskom jeziku, pa je izložba otvorena za javnost 18. studenog 1945. Na prigodnom govoru prilikom otvorenja Muzeja, Gunjača je rekao : "Vraćamo ga da opet služi istini, narodu i nauci". U neadekvatnom prostoru crkve Sv. Donata, Muzej je djelovao još nekoliko godina, ali se više nije mogao razvijati pa je 1945. preseljen u obnovljenu zgradu bivšeg Zavoda Sv. Dimitrija. Tamo je djelovao do 1974. kada je preselio u nove prostore...

"Ove godine Muzej slavi 180 neprekidnih godina rada i upravo je to i bio povod da se priredi jedan mali osvrt/izložba fotografija koje će nas prisjetiti na izgled, djelatnost i zbirke Muzeja između dva svjetska rata, i iz nešto kasnijeg perioda", rekao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, Smiljan Gluščević.

Prikazane su fotografije materijala i vitrina koje su, napravljene još u 2. polovici prošlog stoljeća, nekada bile u ovom prostoru sve do 1954. godine. Većina fotografija vlasništvo su prvog i svim vrlo poznatog fotografa Arheološkog muzeja, Jose Špralje, no ima i nekoliko fotografija koje datiraju iz ranijeg razdoblja (prije 20-tih godina 20. st.). Na njima možemo svjedočiti okružju i izgledu Muzeja u to vrijeme; od prednjeg dijela, stepeništa, ali i ostatka crkve (izložbenih prostora). "Može se uočiti da su to danas neki potpuno drugi prostori, da nekih prostora više nema, neke su bifore i prozori zatvoreni, a neka vrata u potpunosti nedostaju.... Sve u svemu, vidimo da se u posljednjih 80 godina događalo svega i svačega", ispričao je Gluščević

Osim skromne izložbe fotografija, izložene su i tri vitrine koje predstavljaju male preostatke nekadašnjeg razdoblja. Tada je zapravo sve što se izlagalo bilo smješteno u tim vitrinama, kada je muzej činio puno veću okosnicu kulture ovoga grada nego što čini danas, rekao je ravnatelj. Dodao je kako se nada da će u kraće dogledno vrijeme Muzej dobiti zgradu iz koje će se sljedećih stotinu i više godina, na zadovoljstvo svih njegovih djelatnika, neće seliti. Time bi se napokon riješilo pitanje već skoro dvostoljetnih preseljenja arheološkog muzeja!


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.