Skup je organiziran s ciljem istraživanja i vrednovanja tradicijske kulture primorskih i ličkih padina južnog Velebita

Proteklog vikenda Lovinac i Starigrad-Paklenica bili su domaćini znanstvenog skupa Vilinska vrata u organizaciji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Skup je organiziran s ciljem istraživanja i vrednovanja tradicijske kulture primorskih i ličkih padina južnog Velebita te je okupio ugledne povjesničare, lingviste, povjesničare umjetnosti, etnologe i kulturne antropologe koji su predstavili svoja istraživanja naslijeđa Velebita i
života na Velebitu.

Pod voditeljskim palicama Josipa Zankija, voditelja sekcija Izgubljeni mit i Baština i tekst te Tome Vinščaka koji je vodio sekcije Predaja i nasljeđe te Interpretacija planine na skupu su svoja izlaganja iznijeli brojni znanstvenici - cijenjeni jezikoslovac sa Sveučilišta u Beču akademik Radoslav Katičić, Mirjana Trošelj, Mario Katić, Dunja Brozović Rončević, Vitomir Belaj, Vladimir Peter Goss i brojni drugi.

Tako su se na jednom mjestu okupile interpretacije nekadašnjeg života na Velebitu i s Velebitom kao i njegova nasljeđa iz
najrazličitijih perspektiva. Govorilo se i o mirilima, mitovima i legendama vezanim uz Velebit, percepciji planine u umjetničkom izražaju, ali i o turističkoj valorizaciji usmenih predaja, etnografskog i spomeničkog nasljeđa Velebita kroz storytelling.

Sveukupno, još jednom je potvrđen status Velebita kao mitske hrvatske planine koja je neprekidna inspiracija znanstvenicima, umjetnicima i svim ljubiteljima prirode, duboko utkane u život i svijest
ovdašnjeg stanovništva.

Skup je završio storytelling performanceom u opuštenoj atmosferi starigradskog zaseoka Marasovići. Održavanje skupa su pomogli Ličko-senjska županija, Općina Lovinac, Turistička zajednica općine Starigrad i Nacionalni park Paklenica.