Velebitskim ustankom ustaše su, prema Pavelićevim riječima, izvele demonstraciju svoje snage neprijateljskom režimu

Predavanje o ustaškom ustanku u Matici Hrvatskoj, u prvom redu zadarski gradonačelnik, dr. Zvonimir Vrančić. Zadarski ogranak Matice Hrvatske predavanjem magistra povijesti, Ante Delića, započeo je aktivnosti obilježavanjem ''Velebitskog ustanka'' ili ''Ličkog ustanka'', čina kojim su ustaše 1932. godine pod vodstvom Ante Pavelića iskazale svoj cilj - borbu za hrvatsku samostalnost.

Predavača je predstavio Božidar Šimunić, predsjednik Matice Hrvatske-Zadar, kazavši kako Delić radi na doktorskoj disertaciji o Anti Paveliću, što će biti prva takva disertacija u Hrvatskoj.

O Velebitskom ustanku nije moguće govoriti bez konteksta ustaškog pokreta, kazao je Delić. I pola stoljeća nakon Pavelićeve smrti, njegov lik i djelo još su uvijek kontroverzni za mnoge povjesničare, pa je potreban višeslojni pristup, smatra Delić.

Delić se osvrnuo na osnivanje ustaških pokreta u inozemstvu, a najvažniji su bili u Italiji i Mađarskoj. Krajem 1929. godine ustaški centri nalazili su se u Rijeci i Zadru, a preko Zadra je prema Velebitu išlo i oružje.

Na zadarskom području u to vrijeme djeluje 9 ustaških skupina, pa čak i na otocima. Velebitskim ustankom ustaše su, prema Pavelićevim riječima, izvele demonstraciju svoje snage neprijateljskom režimu. Akciju je vodila ustaška organizacija u Gospiću, koju je vodio Andrija Artuković.

U noći 6-7. rujna 1932. izvršen je napad na žandarmerijsku stanicu u Brušanima kraj Gospića. Uz deset ustaških emigranata prebačenih iz Zadra, u napadu je sudjelovalo i nekoliko članova ustaške organizacije s područja Gospića. Okršaj je trajao oko pola sata, nakon čega su se napadači povukli. Oni među njima koji su živjeli u zemlji, vratili su se svojim kućama, a emigranti su se povukli na Velebit i zatim u Zadar na teritorij Italije.