U prepunoj dvorani Krešimira Ćosića za glazbeno-scensku poslasticu tražilo se mjesto više

Najizvođeniji hrvatski mjuzikl "Jalta, Jalta", skladatelja Alfija Kabilja i libretista Milana Grgića, u obnovljenoj postavi kazališta "Komedija" oduševio je zadarsku publiku.

 

U prepunoj dvorani Krešimira Ćosića za glazbeno-scensku poslasticu tražilo se mjesto više.

Četiri desetljeća nakon praizvedbe, "Jaltu" je uprizorila nova generacija glumaca kazališta "Komedija", ali i neki članovi iz originalne postave. Redateljsku palicu ponovno je preuzeo Vlado Štefančić, naš kazališni doajen.

U impresivnoj scenografiji Dragutina Broza i živopisnim kostimima Elvire Ulip, pozornicom su prodefilirali novi-stari junaci. Glavne uloge povjerene su Sandri Bagarić i Đaniju Stipaničevu.

Univerzalno ruho ode slobodi oslanja se na povijesni susret Churchila, Roosevelta i Staljina u Jalti 1945. godine, a priču nose tri sobara velikih moćnika, Griša, Larry i Stanley, u pokušaju podjele ''najljepšeg komadića zemaljske kugle''- Zelene livade.

Svaki od sobara u posebnom je odnosu s Ninom Filipovnom (Bagarić). I dok traje sukob sobara, koji nevoljko dijele stol, piće, granu za sušenje donjeg rublja svojih šefova, pa i voljenu ženu, na mapi svijeta pojavljuje se misteriozna zelena mrlja...

Sandra Bagarić u ulozi fatalne Nine (ili, kako bi rekao Amerikanac, ''ninđe'') naprosto osvaja! Samouvjerena i talentirana, Bagarić je doista mnogo više od ljupke pojave na sceni i oduševljava šarm i koketna manipulacija njezine Nine Filipovne.

Đani Stipaničev siguran je u ulozi Rusa Griše, kao i Ronald Žlabur u ulozi Amerikanca Larrya, ali pažnju gledatelja ponajviše plijeni Britanac - briljantan Dražen Čuček-Stanley koji se kao dežurni klaun najbolje snalazi u vrckavoj jezičnoj igri danoj likovima sobara kako bi nam dočarala njihovu nacionalnu pripadnost, sa svim stereotipima koji se uz to vežu.

Jasna Palić Picukarić nezaboravna je brigadirka i pružila je upečatljivu interpretaciju.

Uvjerljivo ''ljepilo'' pomalo klimavog libreta Milana Grgića predstavljaju songovi Alfija Kabilja, koji kulminiraju u legendarnoj odi slobodi, ''Neka cijeli ovaj svijet''.

Ne smijemo zaboraviti ni vrlo dobre plesne točke koje su prema koreografiji Tihane Škrinjarić postavili Tina Vrtar Stipić i Mladen Mordej Vučković.

Treba naglasiti kako je ansambl oduševio jer je u svakom segmentu pružio ono ponajbolje, naprosto je užitak gledati umjetnike koji istinski vole to što rade i daju sve od sebe; no isto tako, pitamo se zašto je zadarska publika mlako zapjevala odu slobodi kada ju je ansambl pozvao na to. No, na samome kraju se ''iskupila'' snažnim aplauzom.

FOTOGALERIJA