Književni kritičari Guardiana objavili su listu romana koje smatraju vrhuncima svjetske književnosti, među kojima su se visoko na ljestvici našli 'Frankenstein', 'Emma' te 'Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja'. Provjerite kojem je romanu pripalo prvo mjesto

Književni kritičari i literarni stručnjaci požurili su napraviti popise najboljih svjetskih romana. Pročitajte što se ovaj put našlo na listi 100 knjiga svih vremena, od kojih izdvajamo prvih deset.

 

Na desetom mjestu našao se jedan od začetnika žanra horora, roman o nježnom čudovištu Frankensteinu. Autorica Mary Shelley napisala je roman o modernom Prometeju, kreaturi nastaloj u bizarnom znanstvenom eksperimentu. Počela je pisati roman sa 15 godina, a objavljen je kad je imala 21, u Londonu 1818. godine. Otada je doživio mnoge obrade, a najslavnija je filmska adaptacija iz 1931. s Borisom Karloffom u glavnoj ulozi.

Prilično neočekivano, tek na devetom mjestu završio je roman 'Emma' spisateljice Jane Austen. Iako je u komparaciji s razvikanijim romanima 'Ponos i predrasude' i 'Razum i osjećaji' upravo manje zastupljena priča o tvrdoglavoj aristokratkinji dospjela u uži izbor, kritičari su objasnili svoju odluku 'elementom iznenađenja'. Sudeći po njima, 'Emma' i danas podjednako fascinira, ali i iritira čitatelje, kao u doba objavljivanja 1815.

Među pisce uglavnom engleskog govornog područja na osmo mjesto smjelo se ušuljao roman 'Opasne veze' francuskog pisca Pierrea Choderlosa de Laclosa. Ovaj epistolarni roman objavljen 1782. predstavlja prikaz moralne dekadencije vladajuće klase u predrevolucionarnoj Francuskoj. Zaveo je kritičare koji su mu dodijelili visoko mjesto na svojoj ljestvici, a već nakon objavljivanja doživio je veliku popularnost. Kasnije je postao predmetom brojnih kazališnih i filmskih adaptacija, od kojih je najpopularnija verzija redatelja Stephena Frearsa s Glenn Close, Johnom Malkovichem i Michelle Pfeiffer.

Na sedmom mjestu je 'Život i nazori gospodina Tristrama Shandyja'. Neobična ispovijest englesko-irskog autora Laurencea Sternea ubraja se među najutjecajnije romane u povijesti književnosti te se smatra jednom od temeljnih ikona književnog eksperimentalizma. Naravno uslijedila je filmska verzija 'Tristram Shandy: Nevjerojatna priča' (Tristram Shandy: A cock and bull story) redatelja Michaela Winterbottoma, u kojoj pripovjedača Tristrama, sklonog fabrikacijama i eskapizmu, glumi Steve Coogan.


'Clarissa ili povijest mlade dame' jedan je od najdužih romana na engleskom te je inovativnim pristupom zaslužio šestu poziciju. Roman spisatelja Samuela Richardsona, začetnika engleskog psihološkog romana i predstavnika sentimentalizma u europskoj književnosti, objavljen je 1748, a donosi tragičnu priču o junakinji čija je potraga za vrlinama sabotirana djelovanjem vlastite obitelji.

'The History of Tom Jones, a Foundling', engleskog spisatelja Henryja Fieldinga, na petom je mjestu. Bildungsroman i pikareska o avanturama odrastanja smjelog siročića objavljen je 1749. Gotovo svaki aspekt Fieldingove biografije uvršten je u roman, a kroz glavnog junaka autor progovara o jadima siromaštva.

'Guliverova putovanja' Johnatana Swifta 'prekrasna je satira koja se može univerzalno iščitavati u svim dobima', stoji u objašnjenju kritičara Guardiana zašto je ta knjiga zaslužila četvrto mjesto. Parodija putopisnih zgoda smješta Gulivera među minijaturne građane Liliputa te time otvara vrata brojnim razbijanjima predrasuda i ismijavanjima 'pristojnih' građanskih vrijednosti.

'Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka' Daniela Defoea, engleskog pripovjedača i utemeljitelja modernog romana, našao se na trećem mjestu. Objavljen je 1719. godine i zamišljen kao autobiografija lika po kome nosi naslov, engleskog brodolomca koji je proveo 28 godina na dalekom tropskom otoku na kome je doživio razne pustolovine.

Na drugom mjestu je najpoznatija alegorija u povijesti kršćanstva (osim Biblije), 'Put kršćanina' (The Pilgrim's Progress), autora Johna Bunyana. Engleski pisac i propovjednik objavio je tu knjigu 1678, a danas se smatra jednim od najznačajnijih djela religiozne literature. Prevedena je na preko 200 jezika.

Prvo mjesto pripalo je jednom od najvećih djela svjetske književnosti, Cervantesovom 'Bistom vitezu Don Quijoteu od Manche', objavljenom 1615. Roman koji se nalazi u jedinstvenoj poziciji, između srednjovjekovne viteške romanse i modernog romana, priča je o tankoćutnom vitezu i njegovom pomoćniku Sanchu Panzi koja očarava čitatelje već stoljećima. 'Don Quijote je vidno lud za mnoge ljude. On vjeruje da su obične krčme začarani dvorci, a mlade seljanke prelijepe princeze te zamišlja seljanku iz susjedstva kao Dulcineu del Toboso, prelijepu djevicu kojoj je on zaklet u ljubavi i odanosti.' Možda je tajna uspjeha romana u poistovjećivanju i empatiziranju s dozom iluzija i ludosti koje svi nosimo u sebi.

Popis svih 100 romana pročitajte ovdje.