Kulturna manifestacija Noć muzeja već se osam uzastupnih godina u Hrvatskoj obilježava zadnjeg petka u siječnju. Ove godine to je bio prohladan, ali vedar 25. siječnja. Kao i svi ostali zadarski muzeji, i Narodni muzej Zadar je za sve svoje posjetitelje pripremio bogat program u kojem je svatko mogao razgledati nešto po svom guštu. Bilo je tu stalnih postava, ali i lijepih, posve novih iznenađenja....

„Maslenica" u Kneževoj palači

"Ratna priča" autentični je dokument čudesne simbioze ratnika i umjetnika. Rijetko se događa da jedan čovjek tako uspješno živi dva paralelna, a posve suprotna i nepoveziva života - onaj vojnički, i onaj slikarski. Ali kada se jednom nađu na zajedničkom zadatku, onda nastaje neponovljivi dokument jednog vremena

U Kneževoj palači i sinoć se mogla pogledati izložba crteža i skica „Ratna priča" generala Franje Feldija posvećena 20. obljetnici VRO Maslenica, koja će u prizemlju palače biti izložena do 1. travnja 2013. godine. Ovo je ratna priča ispričana i dokumentirana rukom slikara i generala Franje Feldija. Također, mogla se razgledati i skupna izložba fotografija nastalih tijekom Domovinskog rata na prostoru Zadarske županije „Njima na spomen nama za sjećanje".

Od stalnih postava, tu je bila i izložba „Pomorsko nasljeđe": Sidra, Brodski dijelovi i ukrasi, Oružje, Slike, grafike i crteži, Instrumenti za plovidbu, Brodska oprema, Modeli brodova, Havarija broda „Petar Zoranić", Zemljopisne karte i globusi, Pomorske uspomene, Ribarski predmeti, Arhiv i Priručna knjižnica. Zahvaljujući Narodnom muzeju Zadar, ovom je izložbom dio pomorske zbirke Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru postalo dostupnije javnosti.

Galerija umjetnina u znaku leptira i zadarskih ulica, trgova, ljudi...

Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar je u Noći muzeja svojim posjetiteljima otvorila vrata izložbi dvojice zadarskih umjetnika, slikara Tomislava Čerine, koji se ponovno predstavlja javnosti nakon dvadesetogodišnje slikarske šutnje i fotografa Željka Karavide koji, unatoč dugoj fotografskoj karijeri i mnogim skupnim izložbama, nakon niza godina samostalno izlaže.

U prvoj dvorani Galerije umjetnina posjetitelji su mogli uživat i u 48 crno-bijelih i kolor fotografija Željka Karavide s temom portreta. U Gradskoj loži mogla se razgledati izložba slika Tomislava Čerine „Krajolici". Čerina se nakon dva desetljeća ostvario u novom, figurativnom likovnom izrazu

U drugoj dvorani Galerije umjetnina, već treću godinu za redom, puštala se DVD projekcija fotografija iz Zbirke negativa Ante Brkana pod nazivom Zadarske ulice, trgovi, ljudi... „Galerija umjetnina pripremila je izložbu Željka Karavide, koja je otvorena prije nekoliko dana. Riječ je o 50-tak portreta izloženih u 1. dvorani. Uglavnom se radi o Zadranima, u koloru i crno-bijeloj varijanti. U drugoj dvorani koja, nažalost, još uvijek nije renovirana postavili smo projekciju iz fotoreporterske zbirke Ante Brkana. Projekciju smo nazvali „odjeci vremena" jer se radi oko 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća: Zadar, ulice, trgovi, ljudi,...", kazala nam je voditeljica Galerije umjetnina, Ljubica Srhoj Čerina.

Galerija umjetnina za Noć muzeja pripremila je tako retrospektivnu večer, postave koji su nas vratili u doba koje je nekada bilo i više se neće vratiti. Promatrajući reakcije posjetitelja, vidjelo se da s radošću, ali i pomalo sjetno, promatraju postave. „Ljudi uvijek vole pogledati u prošlost, sjetiti se minulih vremena, a to su pokazali i večeras. Riječ je o vremenu prema kojem smo, čini mi se, nostalgični, to je ono čega više nema. Recimo, ljudi koji su izloženi u prvoj dvorani - Portreti, mnogi od njih više ne hodaju našim ulicama, ali su zato vječno ostali u našim mislima po svojim djelima ili riječima. Na projekciji Ante Brkana, prikazuje se i Zadar koji je davno nestao, Zadar kojeg ne znamo, u ruševinama nakon II. svjetskog rata, običaji tadašnjeg grada, ...", kazala je voditeljica.

Etnološki odjel s naglaskom na nošnju i najoriginalnije „brčine"

Na simbolizaciju ovog odnosa ukazuju i likovni prilozi, obiteljske fotografije, objavljene fotografije iz svakodnevnog života i razglednice, te pisani izvori i terensko istraživanje na području sjeverne Dalmacije. Ova simbolizacija prati se od sredine 18. do sredine 20. stoljeća „Nošnja-simbol-status" - nošnja sjeverne Dalmacije kao pokazatelj odnosa između muškarca i žene, izložba je koja je sinoć krasila prostorije Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar. Odjel je to koji koji uvijek privuče veliki broj posjetitelja jer uvijek u svojim postavima daje prednost onima koji pričaju o povijesti cijele ove regije, pa tako i grada Zadra. Ovaj put naglasak je bio na nošnji i dijelovima nošnje koji su nekada bili potvrda simbolizacije patrijarhalnog odnosa između muškarca i žene.

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar je u okviru Noći muzeja 2013. uveo i jednu vrlo simpatičnu novinu, a to je izložba i izbor najljepšeg brka Noći muzeja pod nazivom „Brka mi moga" - posjetitelji biraju. Tajnim glasovanjem posjetitelja izabrana su tri najljepša brka Noći muzeja, te je u ponoć ravnateljica muzeja Renata Peroš objavila pobjednike. Prvo mjesto uvjerljivo je ponio guslar iz Nadina Dane Jurić.

Osim novih izložbi, mogao se razgledati i stalni postav, „Etnološke osobitosti sjeverne Dalmacije", seosku tradicijsku kulturu sjeverne Dalmacije, tj. dinarsko i jadransko područje kroz originalne predmete, ambijente i fotografije.

Muzej grada zadra oduševio Riegerovom litografijom

U suradnji Udruge osoba oštećena sluha Zadar i Narodnog muzeja Zadar, na Noć muzeja 2013. organiziralo se i stručno vodstvo osoba s oštećenim sluhom kroz izložbe odjela Muzej grada Zadra uz pomoć tumača hrvatskog znakovnog jezika Muzej grada Zadra za ovu je noć priredio jedno iznenađenje. Riječ je o izložbi reprodukcija litografije pod nazivom „Riegerov prikaz Istre i Dalmacije iz 1857. godine", autora Giuseppea Riegera.

Više o svemu rekao nam je kustos NMZ, Vladimir Alavanja: „Prezentirali smo izložbu koja se sastoji od panoa s reproduciranim i uvećanim litografijama koje su u originalu izvedene u neprekinutom nizu i čije se izdanje nalazi u fundusu Muzeja grada Zadra. Na litografijama je prikazana obala od Pule do Budve. To je bio slikovni vodič za ljude koji su se ukrcali na parobrod u Puli i njime putovali duž jadranske obale. Prikazani su uglavnom otoci između kojih je plovio parobrod. To je jedan vrlo zahtjevan posao, ali crteži su vrhunski izrađeni. Ovaj vodič nije unikat, ima ih još u Hrvatskoj, pa čak i naša Znanstvena knjižnica ima primjerak, ali je uvijek interesantan za vidjeti, uvijek uočite neki novi detalj. Izložbu je u ovom obliku i koncepciji priredio moj kolega Hrvoje Perica. Valja napomenuti da je ovaj Riegerov prikaz otkupljen za Muzej grada Zadra davne 1966. godine", kazao je Alavanja.

U odjelu Muzej grada Zadra mogli su se razgledati uvijek zanimljivi, stalni postavi: izložba „Ifigenija - povijest jedne restauracije", "Uspomene iz jednog Zadra" i „Portreti od 17. do 19. stoljeća".

Prirodoslovni odjel ponosno predstavio „baršunasti let leptira"

Prirodoslovni odjel pripremio je virtualni prikaz dnevnih leptira Hrvatske pod nazivom - „Baršunasti let - danji leptiri". „Svih 196 vrsta prikazano je putem fotografija, u power pointu. Osim toga, prikazne su i ekstrakcije iz zbirke leptira Prirododslovnog dojela, kao i dio materijala koji je potreban za lov, prepariranje, čuvanje leptira i determinaciju vrsta. Ova prezentacija uvod je u izložbu o dnevnim leptirima koja će se ove godine pripremati. Leptiri su među kopnenim beskralješnjacima jedna od najzanimljivijih stvorenja koja svojim razigranim letom uljepšavaju svijet u kojem živimo", kazala nam je kustosica Prirodoslovnog odjela NMZ, Snježana Vujčić-Karlo. Posjetitelji su se tako mogli upoznati s vrstama i nekim osnovnim činjenicama o njihovom načinu života.

Uz navedeni program, posjetitelji su mogli razgledati i stalni postav odjela - „Flora i fauna Jadrana",fotografije autora Ivice Šoše, Donata Petriciolija, Ante Žuljevića i Zvonka Kucelina.