Slikarska i kiparska djela koje je autor darovao Zavičajnoj zbirci zadarskih Arbanasa svojevrstan je hommage umjetnikovom ocu

Povodom proslave dana Gospe Loretske, jučer je u GKZD, ogranak Arbanasi, otvorena izložba zbirke umjetnina Tomislava Vladovića Relje donirane Zavičajnoj zbirci zadarskih Arbanasa pri GKZD (ogranak Arbanasi). Izložba se može pogledati do 31. svibnja 2013.

Tomislav Vladović Relja (rođ. 1931.), poznati torakalni kirurg i sveučilišni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu vuče podrijetlo iz zadarskih Arbanasa. Slikarstvom se počeo baviti za studentskih dana, a zatim i skulpturom.

Počeo je izlagati osamdesetih godina, a do sada imao je 26 samostalnih i sudjelovao u preko 90 skupnih i aukcijskih izložaba. Iako nije nikad živio u Zadru, osjećao je želju svoje radove pokloniti Arbanasima, rodnom mjestu svoga oca. Ova izložba prilika je javnosti za uvid u slike i skulpture koje je darovao Zavičajnoj zbirci knjižnice u Arbanasima.

Slikarska i kiparska djela koje je autor darovao Zavičajnoj zbirci zadarskih Arbanasa svojevrstan je hommage umjetnikovom ocu, rođenom upravo u Arbanasima.

Po profesiji liječnik,  u duši slikar

Kao slikara Tomislava Vladovića Relju najviše impresionira priroda, tako su u darovanoj zbirci krajolici, uz vedute, zastupljeni u najvećem broju. I upravo je kroz prikaz krajolika umjetnik ostvario i svoja najbolja djela. Prirodu slikar dokumentira, ali i interpretira, kroz vlastiti doživljaj viđenog, a osobito ga zanima dokumentiranje trenutka, atmosfere, ambijenta...

Slikara koji nema klasično umjetničko obrazovanje prije svega zanima prenošenje vlastitog doživljaja prirode, a ne tehnička preciznost izvedbe. Na njegovim platnima gotovo da i nema ljudskih likova, a kada se i pojave, slikar ih skoro pa sterilizira i koristi samo kao sredstvo interpretacije određenog ambijenta ili atmosfere koju želi dočarati na platnu.

S druge strane, za razliku od slikarstva, u kiparskom stvaralaštvu autor se bavi isključivo ljudskim likom. U kiparskoj interpretaciji ljudskih likova, umjetnik stvara u rasponu od posve realističkih portreta do gotovo stiliziranih prikaza ljudskih figura, čiju pojavnost ponekad svodi do granica apstrakcija.

Kao i u slikarstvu, ne zanima ga previše tehnička preciznost nego vlastita interpretacija viđenog. Dok ga kao slikara najviše privlači slikanje krajolika, u kiparstvu ga, uz portrete osobito privlači akt i prikazivanje ljudskog tijela u pokretu.

Tako su u njegovom kiparskom stvaralaštvu česti motivi kupačice, plesačice, ribara i težaka. Odabirom i slikarskih i kiparskih motiva umjetnik se bavio temama koje su ga privlačile i okupirale i kao umjetnika i kao liječnika, prirodom i ljudskim tijelom. (iz predgovora prof. Antonije Mlikote)