Simbolično knjiga počinje i završava u Zadru. Na put se kreće s Kalelarge, a vraća se u božanstveni zadarski suton

Najnovija, stodeseta po redu knjiga Tomislava Marijana Bilosnića zbirka je njegovih putopisa naslovljena Mediteranski putopis. Već iz naslova je razvidno kako se Bilosnićevi putopisi odnose na njegova lutanje sredozemnim okoljem, a što je sabrana na više od sto i trideset stranica teksta.

-Evo me kako lutam Sredozemljem, okriljem naše povijesti i civilizacije pokušavajući ne ostati dužan ni Odiseju - kaže Bilosnić u predgovoru svoje knjige. Putovati Sredozemljem, uranjati u civilizacijske i kulturne tekovine i slojeve Mediterana zapravo je putovanje izvan dimenzija vremena. Ništa se tako brzo, ali istodobno i tako sporo ne mijenja kao Mediteran. U tom je ključu i koncipirana ova knjiga, kao svojevrsno dokumentarno i virtualno putovanje obalama Sredozemlja.

Simbolično knjiga počinje i završava u Zadru. Na put se kreće s Kalelarge, a vraća se u božanstveni zadarski suton. Kompozicija uvrštenih putopisa slijedi logičnu geografsku putanju putopisne plovidbe, od Zadarskoga kanala do Albanije, Turske, zatim Maroka, i povratka u Europu preko Španjolske i Francuske. Ono što koncepciju knjige čini virtualnom činjenica je da su putovanja i putopisi nastajali u različitim vremenskim razdobljima u više od posljednjih dvadesetak godina.

U tome se konačno i prepoznaje kako Mediteran vrijeme uopće ne poznaje, u prvom ga redu uvjetuje kultura njegova prostora, duh njegovih ljudi, a to je ono što ga čini vječno stalnim. Čitanju ove knjige tako se i može prići virtualno i slobodno, svako putovanje može se promatrati iz dimenzije prvog i posljednjeg poglavlja uvijek se iznova vraćajući Kalelargi i zalasku sunca s jedne strane, ili se pak odvažiti prema jugu, istoku i vratiti se zadarskome zapadu baš sa Zapada.

Kao što je putovanje znak slobode ljudskoga duha, njegova potvrđivanja u relativnosti vremenske historičnosti, tako neka i ova putopisna knjiga bude prostor slobodnoga čitanja, promišljanja i zamišljenog krstarenja kolijevkom svjetskih civilizacija.

Mediteranski putopis nastavak je Bilosnićevih putopisa objelodanjenih u ranijim putopisnim knjigama Put za Casablancu (Split, 2007.) i Put za Barcelonu (Zadar, 2011). U kojima se Bilosnić pokazuje rasnim pripovjedačem koji se lako služi jezičnim i stilskim bravurama.

Pišući o putopisima svestranog umjetnika riječi Tomislava Marijana Bilosnića, dr. sc. Ivo Kalinski ističe autorovu osebujnu stvaralačku energiju i strategiju. Kalinski će za Bilosnića kao putopisca reći i to da je „vjeran promatrač, nadasve pouzdan zapisivač promatranoga, s poznavanjem i navođenjem još mnogih intrigantnih povijesnih podataka koje spretno i sretno uklapa u putopisno štivo, podataka dragocjenih o kojima mi, obični smrtnici pojma nemamo.

Bilosnić je i inače, ovdje posebno, majstor detalja, majstor frapantnog arsenala riječi, majstor emotivnog prigrljaja što sveukupno rečeničnim ustrojem, tečnim štivom iz rečenice u rečenicu, potencijalnom čitatelju pruža osjećaj neobične razdraganosti i užitka".

Knjigu Mediteranski putopis u kojoj su objavljeni i putopisi nagrađeni prvim nagradama na natječajima za hrvatski književni putopis u Loboru, tiskana je u izdanju zadarske nakladničke kuće 3000 godina Za dar, koja se ove godine javlja s devet novih izdanja više zadarskih i stranih autora.